Tajvanska diplomatska masaža i kako zadovoljiti Trampa
Predsednik Laj, nakon sastanka Nacionalnog saveta za bezbednost, obećao da će Tajvan povećati ulaganja u američku privredu i nagovestio nove kupovine američkog naoružanja ne bi li predupredio uvođenje carina protiv njegovog ostrva.
Vlade širom sveta se dovijaju da odgonetnu šta novi-stari američki predsednik zaista misli od onoga što kaže i kako da mu udovolje ne bi li bar donekle očuvale političke i ekonomske pozicije svoje zemlje ili regije.
Na Tajvanu, kojem je američki lider pripretio uvođenjem carina u visini do 100 odsto jer je to ostrvo preotelo primat u proizvodnji naprednih čipova od njegove zemlje, predsednik Laj Ćingde je u petak, nakon sastanka Saveta za nacionalnu bezbednost, objavio odluku da se povećaju tajvanske investicije i nabavke u SAD kako bi se, u skladu s Trampovim željama, osetno ublažio ogromni trgovinski deficit Vašingtona.
Tajvan - lojalni američki vazal
Laj je rekao i da će predložiti da se izdvajanja za armiju povećaju na tri odsto BDP-a, mada je opozicija, koja ima većinu u parlamentu, nedavno umanjila vojni budžet koji je predložila njegova vlada.
Ta njegova izjava u istočnoazijskim medijima se shvata kao obećanje da će Tajvan ući u nove kupovine američkog naoružanja (kuriozotet je da to ostrvo očekuje isporuke već kupljenog američkog naoružanja u iznosu od čak oko 20 milijardi dolara).
U svom obraćanju medijima, Laj je naglasio da su tajvanske kompanije u proteklih nekoliko godina uložile oko 100 milijardi dolara u američku privredu i tako doprinele zapošljavanju 400.000 ljudi.
Takođe je istakao da je u protekle dve godine na SAD otpalo čak 40 odsto tajvanskih spoljnih investicija, a da je, nasuprot tome, ulaganje u maticu Kinu zauzelo samo 11, odnosno, osam odsto ukupnih investicija u 2023, odnosno 2024. godini.
Tajvanski predsednik iz redova Demokratsko progresivne stranke dodao je i da njegovo ostrvo deli viziju mira i stabilnosti u regionu istočne Azije sa SAD.
Lajevo saopštenje, dakle, pravi je spisak usluga koje njegovo ostrvo čini ili namerava da učini SAD, te potvrda ideološke usklađenosti sa Vašingtonom.
Gašenje požara
Pod pritiskom Bajdenove vlade, Tajvan je pristao da investira desetine milijardi dolara u izgradnju fabrika najsavremenijih čipova u Arizoni, kako bi doprineo revitalizaciji industrije poluprovodnika u SAD i stabilnom snabdevanju američke privrede tim uređajima od suštinske važnosti za razvoj nauke i veštačke inteligencije, proizvodnju kvalitetne elektronike i usavršavanje oružja.
Tajvan je u 2024. godini ostvario suficit u trgovini sa SAD od čak 73,9 milijardi američkih dolara, što je porast od 54 posto u odnosu na 2023, a Laj je u javnost sa navedenim saopštenjem izašao, primećuju mediji u istočnoj Aziji, samo nekoliko sati nakon što je Tramp objavio da će recipročno opteretiti carinama proizvode iz zemalja i regija koje drže carine na američku robu i usluge.
Inače, javnost na Tajvanu Tramp je uznemirio još polovinom prošle godine kada je u intervjuu časopisu Blumberg biznisvik rekao da njegova zemlja nikada ništa nije dobila od Tajvana i ponovio svoju tvrdnju da je to ostrvo ukralo Americi industriju čipova.
Naime, čini se da Tramp veruje da je osnivač najvećeg tajvanskog proizvođača čipova "TSMC", u Aziji legendarni devedesettrogodišnji Moris Čang, ukrao američke tehnologije i biznis model zbog toga što je pre nego što je udario temelje tom gigantu tajvanske i svetske ekonomije bio uposlenik američkih firmi.
U intervjuu Jutjub zvezdi Džou Roganu Tramp je dolio ulje na vatru rekavši da Tajvan nikada nije platio SAD za zaštitu koje mu one pružaju.
Takođe, tokom predizborne kampanje, ali i neposredno po stupanju na dužnost prošlog meseca, Tramp je izrazio snažno protivljenje politici svog prethodnika Bajdena, čija je vlada stranim kompanijama voljnim da ulažu u podizanje fabrika poluprovodnika u SAD, u praksi – tajvanskim i južnokorejskim, dodelila značajan finansijski stimulans, iako one poseduju krupne novčane rezerve.
Na taj način, mada je u svom prvom mandatu praktično delovao tako da podrži de fakto nezavisnost Tajvana od matice Kine, između ostalog, time što je odobrio velike prodaje američkog naoružanja, Tramp je na pacifičkom ostrvu sa 23 miliona stanovnika u poslednje pola godine prouzrokovao veliki nemir.
Taj požar anksioznosti, koji se hrani Trampovom nepredvidivošću i neizvesnošću koja iz nje proističe, predsednik Laj sada nastoji da ugasi pokušajima da zadovolji Trampovu želju za novcem, odnosno, njegovu ambiciju da u kratkom roku osetno umanji američki trgovinski deficit.
Коментари