Читај ми!

ARHIV.doc

Povodom 100 godina od rođenja dramske umetnice Mire Stupice

Miroslava Mira Stupica (Gnjilane, 17. avgust 1923 - Beograd, 19. avgust 2016) pozorišna, filmska, i televizijska glumica.

Jedna je od najvećih i najcenjenijih glumica u istoriji domaće kinematografije i pozorišnih scena, sa karijerom koja je trajala više od 60 godina.

Glumom je počela da se bavi još kao učenica beogradske Trgovačke akademije. Profesionalno je debitovala 1941. u Narodnom pozorištu u Beogradu. Tokom i posle Drugog svetskog rata, Mira je glumila u pozorištima u Šapcu i u Nišu, dok se nije vratila da radi u Narodnom pozorištu u Beogradu. Na poziv Bojana Stupice, 1948, Mira je počela da glumi u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. Tokom duge karijere ostvarila je brojne antologijske uloge u više od 200 pozorišnih predstava, posebno u delima Šoa, Brehta, Držića, Marinkovića, Dostojevskog, Krleže i Kohouta; ostaće zapamćena njena gluma u ulozi gospođe ministarke u itoimenoj komediji Branislava Nušića.

Glumila je u televizijskim serijama "TV Bukvar" (zahvaljujući njenoj Kiki Bibić mnogi su se opismenili), "Priče iz fabrike", filmovima "Bakonja fra-Brne", "Jara gospoda", "Hanka", "Krvava bajka", "Narodni poslanik", "Roj", "Mali čovek"… Svoj bogat život i karijeru opisala je u memoarima "Šaka soli".

Dobitnica je više glumačkih nagrada i priznanja, dve nagrade na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, tri Zlatna laureata u Sarajevu, nagrade za najbolju glumicu Zlatna arena u Puli 1966, Dobričin prsten 1981, nagrade Joakim Vujić 1985, nagrade Ljubiša Jovanović 1986. u Šapcu, nagrade Pavle Vuisić 2007. i nagrade za životno delo festivala "Dani Zorana Radmilovića" 2013.

Mira Stupica, To sam ja - Decembra 1978. posle jedanaest godina rada na "Dvogledu" Dragan Babić počinje ciklus portret emisija "To sam ja" u kojoj čitav sat posvećuje i provodi u razgovoru sa jednom uglednom ličnošću iz kulturnog i javnog života. Gost četvrte emisije je glumica Mira Stupica.
Prvo pitanje glasi: "Da li je zdravo i lako biti slavan?" Stupica govori o slavi pozorišnog čoveka koja je lepa, ali se teško stiče i još teže čuva i održava a nestane pre nego što se završi ljudski vek jednog glumca. Upozorava da ako glumac ne shvati na vreme tu krivulju svoje labilne i slatke slave, može da ga dovede do nekakvih kriza. Zatim odogovara na mnogobrojna pitanja o svom detinjstvu, koje se može nazvati "nesretno detinjstvo jednog deteta" zbog velikog siromaštva i skučenosti u kojoj je živela sa svojom majkom i mlađim bratom Borom; o svom begu u glumu i prvim glumačkim koracima, o svom osećaju nedostatka profesionalnog usavršavanja i školovanja i sudbonosnom ljudskom i umetničkom susretu sa Bojanom Stupicom.

Prikazani su inserti iz nekoliko filmova u kojima Stupica igra glavnu ulogu: "Jara gospoda" (1953, scenario i režija Bojan Stupica); "Stojan Mutikaša" (1954, po istoimenom romanu Svetozara Ćorovića, režija Fedor Hanžeković,); "Hanka" (1955, scenario Isak Samokovlija, režija Slavko Vorkapić). Ipak, ono po čemu bi volela da je pamte jesu pozorišne role, ali i Kika Bibić iz televizijske serije "TV Bukvar", koja je bila simbol opismnjavanja i obrazovanja.

Bez obzira što se već povukla iz pozorišta, ne može da ga zaboravi i bavi se nečim drugim. Još u mladosti, kad je prvi put videla pozorište, sva htenja, želje i snovi sve je ušlo u jednu jedinu tačku, u jedan fokus, a to je bilo pozorište i želja da postane glumica, i nkada ništa drugo nije ni zaželela.

Običaj je da za kraj gost kaže nešto u šta veruje, a Mira je odabrala da pročita citat iz Andrićevog eseja "Razgovori sa Gojom": "Vidite, umetnik to je "sumnjivo lice" maskiran čovek u sumraku, putnik sa lažnim pasošem. Lice pod maskom je divno, njegov rang je mnogo viši nego što u pasošu piše, ali šta to mari? Ljudi ne vole tu neizvesnost ni tu zakukuljenost, i zato ga zovu sumnjivim i dvoličnim. A sumnja, kad se jednom rodi, ne poznaje granica. Sve i kad bi umetnik i mogao nekako da objavi svetu svoju pravu ličnost i svoje pozvanje, ko bi mu verovao da je to njegova poslednja reč? I kad bi pokazao svoj pravi pasoš, ko bi mu verovao da nema u džepu sakriven neki treći? I kad bi skinuo masku u želji da se iskreno nasmeje i pravo pogleda, bilo bi i još uvek ljudi koji bi ga molili da bude potpuno iskren i poverljiv, i da zbaci i tu poslednju masku koja toliko liči na ljudsko lice."

– Učesnik Mira Stupica, voditelj Dragan Babić

– Istraživači Novica Milić, Prvoslav Plavšić, Dragan Babić; slika Ljubomir Jelić, Milan Rajković; magnetoskop Stanimir Mitić, prenosne veze Milan Lepen, Dragan Jovanović; ton majstor Dragan Slobodanović, asistenti tona Dragan Aleksić, Vojislav Luković; tehničko vođstvo inž. Mirko Đorđević, producent Vera Margitić, organizator Aleksandra Milenković, scenograf arh. Aleksandar Milović, kostimograf Mira Čohadžić, muzički saradnik Dušan Karuović, majstor svetla Vladimir Amić, mikser slike Đorđe Đokić, glavni kamerman Miloje Lazić, kamermani Dragoljub Đorđević, Fatmir Nuši, Veselko Krčmar; sekretar režije Nada Peternek, asistent režije Dragoslav Milovanović, urednik Dragan Babić, reditelj Branko Kičić

– Premijerno emitovano 08.03.1979; Redakcija zabavnog programa, urednik Predrag Perišić


Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом