Читај ми!

Mislili smo da sve znamo o žirafama – da li im je vrat duži zbog hrane ili seksa

Prema novim naučnim saznanjima, preci žirafa imali su kraći vrat, koji se tokom evolucije vrste menjao. Neki od naučnika veruju u teoriju da je regulisanje telesne temperature bio razlog za duži vrat žirafa. Neki smatraju da je za dug vrat zbog takmičenja za hranu ili borbe za produženje vrste.

Мислили смо да све знамо о жирафама – да ли им је врат дужи због хране или секса Мислили смо да све знамо о жирафама – да ли им је врат дужи због хране или секса

Žirafe mogu da budu visoke i do šest metara, a deo visine čini dugačak vrat, može biti i do dva metra. Vrat je različite visine kod kod ženki i mužjaka.

Da bi žirafe imale vrat kakav danas imaju, njihovo telo je tokom vremena moralo da se prilagodi. Vratovi su se ovim životinjama pomerali prema zadnjem delu, kako bi mogle da održe ravnotežu.

Dug vrat zbog seksa?

Hipoteza da je vrat kod mužjaka duži zbog seksa ipak je samo hipoteza, jer su mužjaci krupniji od ženki“, naveo je biolog Dag Kavener sa Univerziteta Pensilvanija.

Koristeći fotografije, snimke i sve dostupne materijale, naučnici su pratili kako su različite masai žirafe koje žive u zoološkim vrtovima širom Severne Amerike vremenom rasle.

Analizirajući proporcije divljih životinja i različitih vrsta, Kavener i njegove kolege otkrili su da i mužjaci i ženke žirafa u mladim danima imaju slične proporcije, a da su se proporcije mužjaka menjaju kada dostignu polnu zrelost.

To znači da odrasle ženke imaju proporcionalno duži vrat od odraslih mužjaka, dok odrasli mužjaci imaju širi vrat od odraslih ženki.

Kada ženke dostignu četiri ili pet godina starosti i dok čekaju mladunce, imaju veće potrebe u ishrani, pa su tokom evolucije dobile duži vrat“, navodi biolog.

Duži vratovi mogu da pomognu ženkama dok čekaju mlade, ali za mužjake važnija je širina vrata, zbog borbi sa drugim mužjacima, navode istraživači.

Od 1985. godine populacija žirafa je opala za 40 odsto.

„Populacija masai žirafa je naglo opala u poslednjih 30 godina, zbog gubitka staništa i krivolova. Kako bi se osmislila strategija očuvanja  ovih veličanstvenih divova, potrebno je da razumemo ključne aspekte ekologije i njihove genetike", rekao je biolog Dag Kavener.

субота, 23. мај 2026.
17° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом