Hrvatski uslov – izmene Zakona o procesuiranju ratnih zločina

Zakon star 13 godina, Hrvatskoj je postao problematičan tek posle osam godina primene. Danas, jedan je od tri keca iz rukava koje Hrvatska koristi da nam oteža evropski put. Uslove koje sami nisu ispunili na evropskom putu, sada traže od Srbije.

"Hrvati se ponašaju kao pravi i jedini pobednici u ratu devedesetih godina i mnogo vode računa o svojim vojnicima veteranima. Ne žele da njihovim veteranima, bez obzira na to da li su i kakva su dela napravili, bilo ko sudi na prostoru bivše Jugoslavije", navodi Savo Štrbac, direktor Dokumentacionog centra "Veritas".

U Tužilaštvu za ratne zločine objašnjavaju da je zahtev Hrvatske neutemeljen po nekoliko osnova. Suprotan je sprečavanju principa nekažnjivosti, Ženevskoj konvenciji i međunarodnom humanitarnom pravu.

"Obavezuje sve države da donesu svoje zakonodavstvo, da propišu uslove progona ratnih zločinaca i da ih gone bez obzira na državljanstvo i učinioca i žrtve", objašnjava Milan Petrović, rukovodilac Tužilaštva za ratne zločine.

Primena principa univerzalne nadležnosti opravdanje nalazi u otkrivanju oko 200 žrtava hrvatske nacionalnosti zločina na Ovčari, više od deset hrvatskih civila u masovnoj grobnici u predmetu Sotin, više od hiljadu žrtava nesrpskih civila na području Zvornika.

"Od oko 3.600 procesuiranih za ratne zločine u Hrvatskoj, pred hrvatskim pravosuđem je samo 108 pripadnika oružanih snaga Hrvatske bilo procesuirano. To je na granici od tri procenta i zbog toga treba, po mom dubokom mišljenju, da ostane nadležnost u srpskom zakonu i bar da bude kao pretnja da će kad-tad neko sa hrvatske strane odgovarati", ističe Štrbac.

Eventualni uspeh Hrvatske da natera Srbiju da promeni za njih sporni zakon, vratio bi sve na početak, strahuju u Tužilaštvu.

"U jednoj presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske gde je izvršilac srpske nacionalnosti, a oštećeni su druge nacionalnosti, navedeno je kao razlog zašto mu je data najveća kazna – jer je poznato da su i pre ovog događaja Srbi 300 godina mrzeli Hrvate", naglašava Petrović.

I dok se na političkoj ravni razmenjuju argumenti za nadležnost Srbije da procesuira ratne zločince hrvatske nacionalnosti i protiv te nadležnosti, tužilaštvo i odvjetništvo razmenjuju dokaze. Samo u prošloj godini srpsko tužilaštvo pomoglo je hrvatskom u 65 predmeta. Iz Zagreba u Beograd pomoć je stigla za 23 slučaja.