субота, 15.02.2025, 13:58 -> 15:55
Rodoslavci: Hadži-Melentije Stefanović
Mala srpska lavra, bogomolja u Rači, podignuta je na zaravni pored istoimene rečice, a nedaleko od moćne Drine. Okićena borjem i mramorjem, kako beleže putopisci, na šumovitim kosinama planine Tare.
A pre dva veka, tu je tiho, svoj ovozemaljski život završio čovek koji je najzaslužniji za uporno i brižljivo uzdizanje manastira, za njegovu obnovu i spas crkvenih dobara. I ma koliko bio plahovit, ovaj junak sa krstom i mačem, umro je sopokojan - jer se Rača ponovo obnavlja, i njen slobodoljubivi, hrabri, štedljivi domaćin, može mirno da sklopi oči. Arhimandrit, Hadži Melentije, iguman manastira Rača, vođa Karađorđevih ustanika, predvodnik Sokolske nahije, duhovnik i glasoviti vojvoda, ovde je vodio najžešće borbe za veru i slobodu.
Rođen je 1766. godine, i oskudni izvori za mesto rođenja navode Birač, kod Zvornika, ili Osat, kod Srebrenice. U manastiru Tronoša se zamonašio, vođen željom da nešto promeni u tadašnjem zamrlom crkvenom i društvenom životu porobljene Srbije, po nalogu svog igumana, krenuo na dug i rizični put u Svetu zemlju. Iguman mu je dao i pozamašnu svotu novca, da svrati u Carigrad i od porte izdejstvuje dozvolu za obnovu manastira Rača. Melentije se sa puta vratio kao hadžija - posvećenik, ali, i sa carskim fermanom u rukama, dozvolom za obnovu manastira. Sa manastirskog imanja je iselio janjičare, koji su na temeljima porušene crkve izgradili han, i vratio u posed manastirsku zemlju. Obnova Rače je mogla da počne.
Bio je to veliki uspeh i potvrda sposobnosti čoveka koji je hrabro koračao, u susret svim izazovima, verujući u svoja časne namere i dela. Kultura i srpstvo su se ovde branili i marljivim delom račanskih monaha - prepisivača. Nedaleko od manastira, vekovima u ruševinama, skriven u nedrima Tare, tihuje Skit svetog Đorđa, skriptorij račanski, početna tačka saznanja i ćiriličnog normativa. Skit je nedaleko od Lađevca, izvora tople, lekovite vode, a najstarija knjiga, za koju se zna da je ovde napisana, potiče iz 1623. godine. Pretpostavlja se da je skit star koliko i manastir, i da je bio mesto okupljanja monaha, koji su u pećinama i kolibama u tišini radili, a oko ovog hrama se okupljali radi zajedničke molitve.
Hadži Melentije Stefanović je čuvar duhovnog blaga Srbije u čijem delanju je bila samo jedna misija – molitva Bogu za slobodu ali i rad u tom pravcu.
Urednik: Jelena Božović
Snimatelj: Duško Perić
Montaža: Goran Damljanović
Коментари