петак, 14.05.2021, 09:00 -> 10:33
Извор: РТС
Аутор: Славица Глигоровић
Kako biljke mogu da pomognu da očistimo reke i jezera
Mnoge reke i jezera u Srbiji zagađena su zbog ispuštanja otpadnih voda u njih. Iako rešenje jesu postrojenja za preradu, možda i sama priroda može da nam pomogne u tome da ih očistimo.
Otpadne vode su jedan od najvećih i najskupljih problema zaštite životne sredine u Srbiji. Zagađena voda iz industrije i kanalizacije izliva se u reke u kojima često dolazi do pomora ribe. U Srbiji se prerađuje svega 10 odsto otpadnih voda, a potrebno je da se izgradi više stotina postrojenja za njihovo prečišćavanje.
Po zakonu, zagađivači su obavezni da snose troškove prečišćavanja otpadnih voda i da primenjuju najbolje dostupne tehnike za otklanjanje zagađenja.
Hiljade kubika smeća na Drini i Limu, smrad i uginule ribe u Velikom bačkom kanalu, ali i blizu centra Beograda, u Čukaričkom rukavcu jer je Topčiderka pretvorena u kanalizacioni kolektor, vesti su na koje smo se već navikli.
To što još nemamo postrojenja za prečišćavanje voda na neki način je prednost, jer možemo da primenimo savremenija i jeftinija tehnološka rešenja.
„Nedopustivo je da ovako neprečišćena voda i gradska i industrijska ispušta bez ikakve kontrole. Savremeno rešenje je da se to decentralizuje da se umesto jednog velikog , dalekog preskupog to radi na nekoliko mesta, recimo šta bi falilo ispod ovog mosta da se prečisti sva voda iz Žarkova, Banovog Brda i Dedinja", kaže prof. Čedo Maksimović, profesor na Imperijal koledžu, London.
Postoji više stotina postrojenja u svetu koja pomoću biljaka prerađuju industrijske i komunalne otpadne vode. U Holandiji na primer prečišćenom vodom iz pivare navodnjava se farma hmelja. Slična postrojenja postoje u Americi, Kini, Mađarskoj.
„To je tzv biološko prečišćavanje gde se mikroorganizmi, bakterije i drugi mikroorganizmi koriste da organske materije iz zagađene vode troše za svoj život, to je njihova hrana, a to je sve tako efikasno da se prečišćavanje te otpadne vode dešava 10 do 20 puta brže nego u tim klasičnim postrojenjima koja Srbija planira da izgradi", objašnjava dr Nevena Čule sa Instituta za šumarstvo.
Sistemi za prečišćavanje otpadne vode sa biljkama i mikroorganizmima pogodni su i za naselja koja nemaju izgrađen kanalizacioni sistem. Mogu da se koriste i u domaćinstvima.
Najviše se koriste trska i rogoz, koristi se barska perunika, podnose najširi spektar zagađenja koji može da se javi. To su različiti teški metali, višak nutrijenata koji može da dovede do eutrofikacije jezera i reke, vodena bokvica, potočnjak.
Beograd je realizovao dva projekta prečišćavanje zagađenih voda procesom fitoremedijacije. Na Topčiderskoj reci i na jezeru Trešnja postavljena su plutajuća ostrva sa biljkama, koje obogaćuju vodu kiseonikom.
Kiseonik koji kroz njihove stabljike odlazi kroz koren u vodu, formira se film od različitih bakterija, to su korisne bakterije, mikroorganizmi i oni dalje utiču na prečišćavanje voda.
Sekretarijat za zaštitu životne sredine planira da sva jezera na području Beograda revitalizuje pomoću biljaka.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар