Guliverov cepelin za drugačiji pogled na svet
Izdaleka izgleda kao da se cepelin srušio na zgrade Centra za savremenu umetnost u Pragu. To, međutim, nije letilica, već velika čitaonica na vrhu praškog DOX-a. Ta biblioteka-dirižabl, koju mnogi nazivaju i „Guliverov cepelin“, izgrađena je od čelika i drveta i oličava misiju praškog Centra za savremenu umetnost.
Ime DOX potiče od starogrčke reči koja, između ostalog, označava sagledavanje stvari, uobičajeno, popularno mišljenje, uverenje. Kroz izložbe savremene međunarodne i češke umetnosti, prateće programske forme i događaje za široku javnost ‒ od konferencija i panela, do filmskih projekcija, interaktivnih radionica i javnih događanja ‒ DOX istražuje stvarnost i društvena pitanja i razvija sučeljavanje mišljenja.
Stara fabrika
Taj multifunkcionalni prostor nastao je zahvaljujući privatnoj inicijativi, kroz rekonstrukciju nekadašnje fabrike u okrugu Holešovice u Pragu. Projekat priznat na međunarodnom planu rad je arhitekte Ivana Kroupa. Godine 2008. zgrada DOX-a nominovana je za nagradu Evropske unije koja se, u saradnji sa fondacijom Mis van der Roe iz Barselone, dodeljuje za savremenu arhitekturu. Prestižni Phaidon Atlas svetske arhitekture 21. veka, uključuje to zdanje među 1.000 najboljih arhitektonskih projekata u poslednjih deset godina.
Cepelin biblioteka za promenu rakursa
Više od 3.000 kvadratnih metara izložbenog prostora DOX-a dopunjavaju kafe, knjižara i dizajnerska radnja. Čitaonica Guliverov cepelin dužine je oko 42 metra. Njena struktura je u znaku utopijske simbolike i u suprotnosti sa industrijskim stilom.
Drveni Guliverov cepelin vraća posetioca na kraj 19. i rani 20. vek, podseća na veliki podvig dirižabla „Norveška", koji je preleteo Severni pol i vreme stvaranja idealističke vizije budućeg tehnološkog napretka. Tadašnji putnici u korpi sa dodatnom elisom, imali su sasvim drugi pogled na stvari na zemlji. Ponekad je dragoceno odbaciti uobičajeni način razmišljanja i promeniti rakurs, smatraju kustosi Centra za savremenu umetnost. Satirična „Guliverova putovanja" Džonatana Svifta, nastala u 18. veku, postavila su matrice i utopijskog, i distopijskog poretka.
Guliver je putnik dalekih mora i neistraženih teritorija, večiti stranac i autsajder, kako u stranim zemljama tako i u svojoj. Ali upravo ta pozicija omogućava mu da sagleda različite aspekte ljudskog društva. Posetilac praškog Guliverovog cepelina dobija ekskluzivno pravo na drugačiji pogled na svet i kritičko posmatranje stvarnosti.
Priredila: Mirjana Bjelogrlić
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар