Prosečni životni vek će preći devedesetu do 2030. godine

Koristeći 21 matematički model da predvide kako će se razvijati očekivani životni vek u 35 razvijenih zemalja, autori studije objavljene u britanskom medicinskom časopisu Lanset došli su do zaključka da će Južnokorejke najverovanije prve preći starosnu granicu od 90 godina do 2030.

Tako bi očekivani životni vek Južnokorejke rođene 2030. godine trebalo bi da dostigne 90,8 godina, a vek Francuskinja i Japanki će dostići 88,6 odnosno 88,4 godine.

Pomeranje granice očekivanog životnog veka biće slično i kod muškaraca, a razlika između polova će imati tendenciju prbližavanja do 2030, naveli su istražitelji.
I kod muškarce očekuje se da će voditi Južnokorejci sa očekivanim životnim vekom od 84,1 godine, ispred Australijanaca i Švajcarca, 84 godine.

Prema poslednjim statistikama, koje je prošle godine objavila Svetska zdravstvena organizacija, tri zemlje sa najvišim životnim vekom 2015. godine bile su Japan (86,8 godina), Singapur (86,1 godina) i Španija (85,5 godina) kod žena, kao i Švajcarska (81,3 godine), Island (81,2 godine) i Australija (80,9 godina) kod muškaraca.

Po skali iz te studije objavljenoj u britanskom Gardijanu, životni vek u Srbiji je 2010. bio 70 godina za muškarce, a očekuje se da će 2030. biti oko 74, dok je za žene bio 75,5 godina 2010, a očekuje se da će porasti na oko 78 godina, 2030. godine.

Južna Koreja će zabeležiti najveći skok u očekivanom životnom veku, tako da će Južnokorejke rođene 2030. doživeti u proseku 90,8 godina, što je 6,6 godina više nego one koje su rođene 2010. Druge zemlje, kao što je Slovenija, takođe su u tom smislu napredovale i u istom periodu očekuje se produženje životnog veka za dodatnih 4,7 godina kod žena i 6,4 godina kod muškaraca.

Studija pokazuje da se situacija neće promeniti do 2030. godine u Sjedinjenim Američkim Državama gde je životni vek već niži nego u većini razvijenih zemalja. Očekuje se da će porasti sa 81,2 godine 2010. za žene na 83,3 godine 2030, a za muškarce sa 76,5 godina na 79,5 godina. To su cifre slične zemljama kao što su Hrvatska ili Meksiko, navodi se u studiji.

Objašnjavajući tu situaciju, istraživači kao razloge navode velike nejednakosti, nedostatak univerzalnog zdravstvenog sistema, visoke stope smrtnosti dece i majki, visoku stopu ubistava i i posebno visoku gojaznost.

Južna Koreja se trudi da poboljša pristup lekarskoj nezi i da promoviše bolju ishranu kod dece i tinejdžera. Ta zemlja takođe ima manje gojaznih i stopu pušača među ženama znatno nižu nego u drugim razvijenim zemljama, navode istražitelji.

Kada je reč o razlici u životnom veku muškaraca i žena koji ide od 3,9 godina na Novom Zelandu na 8,5 godina u Poljskoj 2010. godine, ta razlika bi trebalo da se smanji u svim zemljama do 2030.