Vranje: Centar za migrante iz Ukrajine
Četiri godine sukoba u Ukrajini za pojedine građane te zemlje znače i godine izbeglištva, nesigurnosti. U Vranju je početkom marta 2022. godine otvoren Centar za azil, za one koji su sklonište tražili u našoj zemlji. U objektima Komesarijata za izbeglice i migracije, za to vreme, bilo je smešteno oko 350 ljudi.
Suze. Prva reakcija na pitanje o domovini i četvorogodišnjem ratu. Osamdesetogodišnja Tala iz Hersona došla je u Srbiju po izbijanju sukoba, njena kćerka volontira u Ukrajini, unuk je na frontu. Emocije su jake kada govori o njima.
Tala, iz Ukrajine kaže: "Kada sam došla, prvo sam živela sa jednom porodicom, pa sam saznala za Centar u Vranju. I to mi je bila želja, da boravim ovde kako bih bila bliže Ukrajini jer tu su moji sunarodnici."
Sunarodnica Olena sa porodicom je gotovo dve godine u Vranju. Napustili su Ukrajinu avgusta 2022. godine, boravili u drugim zemljama, razmišljaju o životu ovde.
Olena, iz Ukrajine, dodaje: "Videli smo kako se živi u Španiji, i ovde hoćemo da ostanemo. Suprug radi, ja sam ovde prošla obuku za knjigovodstveno delo, deca imaju lepo društvo u školi, ja sam otišla na praksu, za nekoliko meseci ću možda raditi to delo. I razmišljamo da kupimo kuću."
Zoran Dimić, upravnik Centra za azil u Vranju, navodi: "Kada je Centar za azil krenuo sa radom, 35-oro dece je uključeno bilo u obrazovni sistem. Trenutno je u obrazovnom sistemu u školama u Vranju 7-oro dece, od toga su dva srednjoškolca i 5-oro ih je u onovnoj školi. Ono što bih posebno naglasio, mi smo kao Komesarijat svoj deci obezbedili i užinu, tako da se ne razlikuju od ostale dece."
Kroz Centar za azil u Vranju za gotovo 4 godine prošlo je 276 osoba, sada ih je 57-oro. Najmlađa je Arijana, koja je sa roditeljima došla pre tri meseca.
Viktorija, iz Ukrajine objašnjava: "Zasad nam je dobro ovde, sve nam se sviđa, ali se nadam da ćemo uskoro otići. Želim da odem kući jer je i moja mama tamo, ona je invalid i nisam je videla dve godine jer sam bila trudna i nisam mogla da odem u svoj grad. Ja sam iz Harkova koji je blizu granice sa Rusijom i svakog dana ga bombarduju."
Godine izbeglištva nisu lake, kažu da se ovde osećaju sigurno i zbrinuto, i žele isto što i Tala iz Ukrajine: "Završetak rata, mir i povratak kući."
Коментари