Lovcima iz Kaone dobrobit životinja važnija od trofeja

Iako je lovna sezona završena, dragačevski lovci su i dalje u pripravnosti. U višim predelima još ima snega, tako da su hranilišta za divljač njihova briga. Uz to, redovno posećuju žitelje zabačenih sela kojima su tokom zime često jedina veza sa svetom.

Na obroncima Čemerna još ima snega, a na pojedinim mestima i dalje je neophodna mehanizacija da bi se stiglo do hranilišta za divlje životinje. O njima brinu dragačevski lovci, koji takođe pomažu i žiteljima tih krajeva u kojima je zima surova.

Sneg je skoro dva metra, kaže Radomir Luković iz Gornjeg Dupca:

„Srušilo mi kuću, krov je pao. I nisam ništa mogao da odbranim. Lovci nam mnogo znače, Da nije lovaca ovde, snegovi veliki, čiste put."

Tokom cele zime medvedi, divlje svinje, zečevi, srndaći i druge životinje, zahvaljujući lovcima, mogu da se goste na hranilištima.

Dušan Broćić, iz Lovačkog društva „Kaona” kaže da to rade zbog ljubavi prema životinjama, obezbeđuju njihovo stanište, obilaze lovište, proveravaju da ima li problema i progona divljači.

Do pojedinih mesta po snegu se teško stiže, ali lovci uvek nađu načina da dođu do cilja. Lov, kažu, nije samo puki odstrel. Naprotiv - veći deo godine zapravo je briga o divljači.

Tamo gde se ne može ni traktorom, ni džipom, preostaje jedino da se ide na sopstveni pogon. Lovci iz Dragačeva svake zime, i kada su najdublji snegovi, prepešače kilometre da bi prehranili divljač.

Novac obezbeđuju od svojih prihoda, ali i preko projekata koje podržavaju opština, ministarstva i ljudi kojima nije najvažnije da samo dođu do lovačkog trofeja.

„Lov predstavlja jedan vid sporta, upoznavanja, pre svega brige o divljači, ishrane, poboljšanje fonda i mnogim drugim pratećim elementima”, ističe Boban Rudinac, predsednik Lovačkog društva „Kaona”, „tek na kraju dođe i lov i odstrel, koji je naravno propisan zakonom.”

Dragačevski kraj postao je stanište i zaštićenih vrsta divljih životinja koje sve više privlači lovce sa svih meridijana. Međutim, želja im je ne samo da očuvaju bogatstvo faune, već i da se taj vredni resurs stalno uvećava. 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
16° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом