Plandište: Lična dokumenta na jezicima manjina

U Plandištu je u službenoj upotrebi pet jezika. Osim na srpskom, lična dokumenta na maternjem jeziku, u lokalnoj upravi mogu da izvade Makedonci, Mađari, Slovaci i Rumuni. Iako ovu mogućnost imaju još od 2012. godine, nijedan pripadnik ove četiri nacije do sada je nije iskoristio, jer za to, kažu, nemaju potrebe.

Polovinu od ukupno 11.000 stanovnika u opštini Plandište čine pripadnici nacionalnih manjina. Najviše je Makedonaca i Mađara, a onda Slovaka i Rumuna. Svi oni lična dokumenta mogu dobiti na maternjem jeziku. U lokalnoj upravi kažu da do sada, ipak, nijedan pripadnik nacionalne manjine nije iskoristio ovu mogućnost.

"Mi jesmo pripremljeni", kaže Lenuca Bogdanović, načelnica za opštu upravu i ljudske resurse, "postoje obrasci izvoda iz matične knjige rođenih, venčanih i umrlih na jezicima nacionalnih manjina, osim na makedonskom jeziku, to još nismo trebovali, ali do sada niko nije nijednom izrazio želju da im se izda izvod na jeziku nacionalnih manjina."

Naime, lična dokumenta na maternjem jeziku pripadnicima nacionalinh manjina ne znače mnogo, jer sva prava u Srbiji već ostvaruju. Tražen je, kažu u lokalnoj upravi internacionalni izvod sa kojim se određena prava mogu ostvariti u inostranstvu.

Niko još nije tražio takva dokumenta, potvrđuje i predsednik Opštine Plandište Jovan Repac:

"Zaista smo ponosni što možemo da kažemo da i pored toliko nacija u jednoj ovako maloj opštini svi možemo da živimo složno i da smo mi bukvalno jedan primer celoj našoj Srbiji a mogu reći i Evropi kako se slažemo."

Sa ovakvim stavom slažu se i pripadnici nacionalnih manjina koji žive u Plandištu i okolnim selima.

"To je upravo izraz dobre volje", kaže Tatjana Đorđevska, Slovakinja, "da se pokaže koliko se poštuju nacionalne manjine i koliko oni mogu u potpunosti da ostvare svoja prava tako da eto dokumenta i sve što mi je potrebno mogu dobiti na svom jeziku, na jeziku nacionalne manjine tako da je to baš dobra stvar."

Pripadnici nacionalnih manjina ističu da se nacionalni identitet u praksi mnogo više čuva obrazovanjem na maternjem jeziku, negovanju tradicije, običaja u kulture naroda kojem pripadaju.

 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
16° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом