Bioenergetska sela uskoro i u Srbiji?
Projekat Bio vil - Bioenergetska sela odavno postoji u mnogim evropskim državama. Uz podršku Stalne konferencija gradova i opština, neka mesta u zlatiborskom kraju pokušavaju da se preorijentišu na korišćenje bio-mase za proizvodnju energije.
Pre jedanaest godina Kostojevići su dobili toplanu a i danas su jedino selo u Srbiji koje ima ovakav sistem grejanja. Budući da se kao energent koristi mazut, toplana posluje sa gubicima, a za prelazak na bio-masu mora se uložiti oko 280 hiljada evra.
Gubici su, prema rečima Velimira Radovanovića, izvršnog direktora JP "BB Term" u Bajinoj Bašti, između sedam i osam miliona dinara godišnje:
"Tako da je nesumnjivo opravdan interes da se pređe na drvnu sečku. To je gubitka koji se napravi u visini ove investicije u četiri, pet godina."
Pogoni na bio-masu, pored toplotne energije proizvode i struju, a za toplovodne mreže koriste se kotlovi manje snage.
"Da li je to kotao na pelet, na drvo, na otpad od drveta, ili su to biogasna postrojenja, uglavnom se radi o malim tehnološkim celinama, koje omogućavaju selu da koristi sopstvenu proizvedenu energiju", objašnjava Dragana Ivanović, koordinatorka Bio Vila u Bajinoj Bašti.
Ovakav ekološki koncept omogućava i razvoj sela, baziran na energetskom zadrugarstvu - formi koja se primenjuje u razvijenim evropskim zemljama, kaže Miloš Radojević, viši savetnik za zaštitu životne sredine RRA Zlatibor:
"Udruženi u zadruge organizuju na način da efikasnije prikupe biomasu sa kojom raspolažu, da izgrade postrojenja u kojima će je obrađivati, proizvoditi toplotnu ili električnu energiju."
A upravo prodaja električne energije donosi im prihod. Na području Zlatiborskog okruga ima dovoljno bio-mase koja je za sada neiskorišćena.
"Ne postoji potreba da se taj resurs obnavlja, on se u svakom slučaju i sada, u skladu sa planovima koristi svega oko 60 posto onoga što priraste na godišnjem nivou", kaže dipl. inž. šumarstva Đorđe Marić, stručni konsultant za bio-masu. Dakle, četrdeset odsto i dalje ostaje u šumi za trajno uvećanje šumskog fonda."
Resursa ima dovoljno, a uz podsticajna sredstva iz državnih i pretpristupnih fondova Evropske unije, i sela u Srbiji, pre svega u šumovitim krajevima, mogla bi postati bioenergetska.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар