Hrvatski istoričari o promociji ustaštva - od sramote do domoljublja
Hrvatski istoričari su podeljenog mišljenja u vezi sa promocijom ustaštva u Imotskom, uoči i tokom koncerta pevača Marka Perkovića Tompsona i dok jedni osuđuju višedecenijsku koreografiju Tompsonovih koncerata i kažu da ih je sramota, ima i onih koji tvrde da nisu ništa videli i da sve što je u kontekstu Domovinskog rata ne smatraju spornim.
Koncert hrvatskog pevača Marka Perkovića Tompsona u Imotskom pre dva dana protekao je u višedecenijski prepoznatljivom maniru: promocije ustaških simbola.
Viorile su se zastave HOS-a, gorele su baklje, dominirao je ustaški poklič "za dom spremni", a čula se i ustaška budnica.
Iz kafića u blizini glasno je puštena pesma "Evo zore, evo dana", poznata i kao "Jure i Boban", koju su mnogi od prisutnih na trgu zapevali, preneli su hrvatski mediji. Spomenik čuvenog pesnika Tina Ujevića zagrnut je zastavom HOS-a, objavio je regionalni portal Dalmacija Njuz, a preneo Indeks.hr.
Ovog puta dodatnu težinu glorifikaciji ustaštva čini i datum kad se sve to događalo, za vreme godišnjice hrvatske vojne i policijske akcije „Oluja“ u kojoj je stradalo i nestalo oko 2000 a proterano 220.000 Srba.
U hrvatskoj javnosti ponovo je pokrenuta polemika, a hrvatski istoričari su podeljenog mišljenja o onome što se dešavalo u Imotskom na Tompsonovom koncertu. I dok deo njih to osuđuje i kaže da ih je sramota, ima i onih koji kažu da nisu ništa videli i da sve što je u kontekstu Domovinskog rata ne smatraju spornim.
Ivo Goldštajn, profesor istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, koji je bio član tzv. Veća za suočavanje s prošlošću, kaže da misli da je to što se dogodilo u Imotskom sramota.
Goldštajn je to rekao u izjavi za Hinu upitan da prokomentariše koncert u Imotskom na kojem su utorak nastupili pored Tompsona i Mate Bulić i Dražen Zečić.
Goldštajn: Histerija
Goldštajn smatra da je "proustaška atmosfera i histerija koja je tamo vladala" rezultat promene u narativu koji se dogodio u vladajućoj strukturi u poslednjih nekoliko godina, odnosno pomicanja prema drugačijoj kulturi sećanja.
Podsetio je na dubrovačkog gradonačelnika Matu Frankovića, koji je u nedavnom govoru u spomen na poginulog hrvatskog branitelja okupljene pozdravio sa "za dom spremni", ali i na izjave premijera Andreja Plenkovića u kojima je govorio da taj povik ima dvostruke konotacije.
Osvrnuo se i na potpredsednika vlade Tomu Medveda, koji je na komemoraciji o poginulima na Blajburgu govorio kao o hrvatskoj vojsci i zahvaljivao im.
"Mislim da je to najbolji putokaz bio ovim uglavnom mladim ljudima u Imotskom šta treba uzvikivati, jer ako je ta ustaška vojska i jedan deo zločinaca koji je stradao na Blajburgu i Križnom putu, ako je to hrvatska vojska, onda ja ne znam zašto oni ne bi smeli da pevaju 'Juru i Bobana' i uzvikivati 'za dom spremni'. To nije po Ustavu, to nije hrvatska vojska. Ja bih voleo da se vlada drži slova Ustava", kaže Goldštajn.
Vlado Nazor: Domoljubna atmosfera
Direktor Hrvatskog memorijalno-dokumentacionog centra Domovinskog rata i člana Veća za suočavanje s posledicama vladavine nedemokratskih režima Vlado Nazor je rekao za Hinu da je na spomenutom koncertu u Imotskom osetio "domoljubnu atmosferu, a na stadionu nije video ustaške simbole".
"Video sam mnogo majica i zastava sa znakom HOS-a, jedinice iz Domovinskog rata, ali sve što je u kontekstu Domovinskog rata ne smatram spornim, pa i pesme koje su hrvatski branitelji pevali 1991. na prvoj crti bojišta. Baš kao pozdrav 'slava Ukrajini', koji se danas izvikuje u demokratskom svetu", kazao je, dodavši da je Tompsonova pesma "Bojna Čavoglave", kako je naveo, "domoljubna pesma".
Licemernim smatra to što se od koncerta u Imotskom pravi, kako kaže, slučaj, dok se u pojedinim mestima „u dalmatinskom zaleđu na letnjim 'slavama' šetaju osobe s kokardama na kapama" i dok se bez ograde ističu pozdravi i simboli pod kojima su u Drugom svetskom ratu i posle njega "masovno ubijani Hrvati".
Zvonko Kusić: Pozdrav "za dom spremni" može se koristiti u komemorativne svrhe
Zvonko Kusić, čelnik vladinog Veća za suočavanje s prošlošću kaže da nije upoznat s događajima na koncertu u Imotskom i isticanju ustaških simbola, napomenuvši da sudovi prema donesenim preporukama treba da odlučuju o svakom pojedinom slučaju.
Kusić je podsetio da je Veće, na čijem je čelu bio pre šest godina, 2018. donelo zaključak da se pozdrav "za dom spremni" može koristiti u komemorativne svrhe, ne i provokacije.
Odbacio je prozivke da je zahvaljujući takvom zaključku Veća ustaški pozdrav dobio dvostruke konotacije, pri čemu se zloupotrebljava uspomena na hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.
Hrvoje Klasić: Hrvatska nezrela država
Istoričar Hrvoje Klasić kaže da ga je sramota da živi u državi u kojoj treba zakonski zabranjivati pozdrave koje su koristili sluge i saradnici Adolfa Hitlera.
"Jadna takva država u kojoj 2024. godine treba zakonski propisati da je pozdrav koji su koristili Hitlerove sluge i saradnici nešto štetno, da ga treba zakonski zabraniti i kažnjavati, umesto da je to svima očigledno", izjavio je za Hinu.
"Različita tumačenja su priče za malu decu, Hrvatska pokazuje ovime samo da je nezrela država prepuna nacionalista, i to ekstremnih nacionalista", dodao je Klasić.
Ističe i da Hrvatska u Ustavu jasno navodi da se temelji na antifašizmu, a ne na ustaštvu Nezavisne Države Hrvatske.
Ukazuje da je "za dom spremni" bio je ustaški pozdrav i 1941. i 1991. godine, i to što su ga započeli koristiti neki drugi koji sebe nisu nazivali baš tim imenom, ne menja na stvari.
Ljudi u HSP-u, podseća, kada su osnivali HOS preuzeli su pozdrav "za dom spremni" i jedinice nazvali po ustaškim komandantima.
"Ne rade to zato što misle da su to stari hrvatski pozdravi ili stari hrvatski junaci, nego zato što je sve to skupa povezano s ustaštvom i time se oni ponose", kazao je Klasić i istakao da se to nije smelo dogoditi 1990-ih.
Ali, ukazuje, nažalost se dogodilo, a grešku je trebalo ispraviti s vremeno, što nije učinjeno.
Коментари