Ko najviše trpi zbog zatvaranja granica
Put izlaska iz krize, zbog pandemije koronavirusa, neće biti isti za sve zemlje Zapadnog Balkana. Najteže će biti Alabaniji i Crnoj Gori zbog gubitka prihoda od turizma. Srbija, Severna Makedonija i Bosna i Hercegovina imaju bolju perspektivu zbog postojeće industrijske infrastrukture. Ipak, sve zemlje osetiće posledice zatvaranja granica, procena je EBRD-a.
Predviđanja za Zapadni Balkan optimističnija su u odnosu na ona za druge regione. Brži oporavak očekuje se u trećem kvartalu ove godina, a već za sledeću godinu predviđaju povratak na nivo pre krize.
Peter Tabak, ekonomista EBRD-a za Zapadni Balkan, ističe da postoje velike razlike u pocenama koliko će biti brz ekonomski oporavak, a to zavisi od više faktora.
"Jedan je svakako koji su zvanični bankarski vladini programi kojima bi se ublažili efekti krize, posebno za mala i srednja preduzeća. Važno je koliko će se zaposlenih vratiti na posao, koliko će prihodi biti izgubljeni u malim i srednjim preduzećima, a važno je i koliko će firme u prerađivačkom sektoru da se vrate na ranije stanje", navodi Tabak.
Sa posledicama zatvaranja granica, međutim, suočiće se sve države Zapadnog Balkana. To će najviše osetiti mala i srednja preduzeća.
"Države, verovali ili ne, moraju da sarađuju, mora da postoji protok dobara i usluga i mislim da im treba dati dodatan podstrek za regionalnu integraciju. Nijedna zemlja regiona, bez obzira na veličinu, ne može da ostane zatvorena. Korist od kovida 19 treba da bude regionalna integracija", navodi Žužana Hargitaj, direktorka EBRD-a za Zapadni Balkan.
Peter Tabak navodi da transport robe i dobara kroz te zemlje mora da bude što više oslobođen barijera.
"Tako da će u narednom periodu biti potrebno više raditi na regionalnoj integraciji kroz Ceftu", dodaje Tabak.
Ekonomske mere - porast javnog duga
Kako bi ublažile posledice pandemije na ekonomiju, nacionalne vlade donosile su pakete ekonomskih mera, zbog čega su porasli i njihovi javni dugovi.
"Ključno je da politika koju vode bude usmerena ka onima kojima zaista treba pomoć da bi krenuli napred. Kada bude počeo oporavak videćemo i bolji fiskalni bilans. U svakom slučaju predstojeći period biće izazovan. Kako bi se stvari postavile na sigurniji nivo, važno je održati srednjoročni rast i kontrolisati potrošnju i investirati u infrastrukturu, saobraćaj i zelenu energiju. Potrošnja će biti od kritične važnosti", navodi Sebastijan Sosa, stalni predstavnik MMF-a u Srbiji.
Ekonomisti procenjuju da će siromaštvo u regionu porasti za jedan do četiri odsto, što anulira sve što je urađeno u proteklih pet do sedam godina.
Smatraju da treba nastaviti sa strukturnim reformama, unapređivati vladavinu prava, stvarati bolji poslovni ambijent i reformisati javna preduzeća i obrazovanje.
Коментари