Ulica Nikolaja Kravcova i Bulevar Vudroa Vilsona otvoreni u Beogradu na vodi
U kompleksu Beograda na vodi otvoreni su "Beogradski park", deo Bulevara Vudroa Vilsona i Ulica Nikolaja Kravcova.
Po slavnom sovjetskom vojniku iz Drugog svetskog rata Nikolaju Kravcovu dobila je ime nova ulica koja će spajati Savsku ulicu i Bulevar Vudroa Vilsona.
Još prošle godine, gradski parlament je doneo odluku da gradski bulevar, takođe u okviru kompleksa Beograda na vodi, dobije ime nekadašnjeg predsednika SAD Vudroa Vilsona.
Obe incijative za imenovanje ulica podneo je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Novi park i ulice, sa predsednikom Aleksanrom Vučićem, obišli su ministar finansija Siniša Mali, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić i njegov zamenik Goran Vesić.
Nikolaj Kravcov - oslobodilac Beograda
Nikolaj Kravcov je svojom hrabrošću i nesebičnošću pružio neizmeran doprinos u oslobođenju Beograda oktobra 1944. godine.
U toku Beogradske operacije, oktobra 1944. godine, brigada u kojoj je Kravcov bio, uključena je u sastav Četvrtog gardijskog mehanizovanog korpusa, pod komandom generala Vladimira Ždanova.
Sahranjen je u zajedničkoj grobnici boraca Crvene armije na Pozorišnom trgu, današnjem Trgu Republike, a od njega se tada oprostio i general Ždanov.
Danas se njegovi posmrtni ostaci nalaze na Groblju oslobodilaca Beograda.
Kravcov je rođen 8. marta 1921. godine, već sa 18 godina stupio je u Crvenu armiju, a 1940. je završio Vojnomedicinsku školu.
Jedini je borac Crvene armije koji je dobio zvanje "heroja SSSR-a" za borbe u Beogradu.
Tomas Vudro Vilson - 28. predsednik SAD
U znak podrške srpskom narodu i njegovom herojstvu u Prvom svetskom ratu, predsednik Vudro Vilson je na četvrtu godišnjicu austrougardske objave rata Srbiji proglasio Srpski dan.
Tim povodom organizovana je i svečanost na kojoj je Vilson upituo poruku, u kojoj se hvali herojstvo Srba, pročitanu u crkvama širom Sjedinjenih Država i objavljenu u većini novina.
Ostalo je upamćeno i da su se na krovu Bele kuće, samo dva puta vijorile strane zastave - 1918. srpska i 1920. francuska.
Da se srpska zastava zavijori 28. juna 1918. godine u velikoj meri zaslužan je srpski naučnik Mihailo Pupin, koji je tada bio počasni konzul i prijatelj tadašnjeg predsednika SAD Vudroa Vilsona.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар