Čas anatomije: Svet na rasklapanje

Tehnološki progres i razvoj interneta, pre svega, uticao je na percepciju okruženja i životnu praksu. Danas, na granici između analognog i digitalnog, u epohi mnogobrojnih post izama, ponovo se aktualizuje pitanje celine.

Час анатомије: Свет на расклапање Час анатомије: Свет на расклапање

Sintagma ,,svet bez uporišta” danas je postala odomaćena i gotovo da smo zaboravili genezu njenog nastanka. Novo izdanje Časa anatomije analizira proces ubrzane fragmentacije stvarnosti kada se čini da sve oblasti ljudskog duha i njegove praktične realizacije podležu tom procesu. Višak informacija i manjak znanja, jedinka u umreženom okruženju a izolovana, posmatranje bez uvida, deo i celina kao suprotstavljene kategorije.

,,Onaj ko je željan znanja”, pisao je Platon u Državi, ,,prirodno je sklon da se bori za ono što jest, a ne da ostaje pri onim mnogim pojedinim stvarima za koje se samo pomišlja da jesu”. Ovaj iskaz, nastao negde na granici 5. i 4. veka pre nove ere, još uvek je bio moguć kao poverenje u izvesnost ,,onoga što jeste” i jedinstvo sveta. Kasniji razvoj duha i nauke imao je repliku na Platonovu idealističku koncepciju istine i apsolutnog. Negde na tom putu, stvorili su se uslovi za dinamičniju predstavu odnosa između dela i celine da bismo stigli do savremenog doba apsolutne fragmentacije stvarnosti. Šta je u tom procesu dobro a gde nastaje konflikt koji je i omogućio sintagmu ,,svet bez uporišta”. Svet na rasklapanje, da ili ne?

O ovim pitanjima razgovaraće Danijela Marković iz Instituta za studije hrišćanstva i kulture i filozof Ivan Milenković.

Autorka i urednica emisije: Marija Nenezić

Režija: Maja Mandić

 

Repriza , 15. februar u 00:16 i 08:12

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом