Читај ми!

Dvorovi gospodara Jevrema Obrenovića i kneza Aleksandra Karađorđevića

Gost Riznice dr Nebojša Jovanović, istoričar i književnik

Ризница Ризница

Autor:
Душанка Зековић

Емисија се бави културном баштином (антропологија, етнологија, етномузикологија, историја уметности, музеологија, археологија, језик, књижевност, митологија, конзервација, рестаурација...). [ детаљније ]

„U domu Jevrema Obrenovića, najpre u Šapcu a potom i u Beogradu, počelo se sa organizovanjem prvih književnih večeri, potom umetničkih posela a najposle i balova za najveću varošku gospodu tadašnje Srbije.

Veliku ulogu u organizovanju ovakvih vrsta svečanosti imali su najpre Dimitrije Tirol i njegova supruga Hristina, koji su 1829. godine došli iz Temišvara u Šabac, za vaspitača Jevremove dece. Naravno, presudnu podršku za to su dali Jevrem i njegova supruga Tomanija, a kasnije i njihova kći Anka, koja je gostima svirala na prvom klaviru donesenom u Šabac (1829).

Po prelasku u Beograd (1831), u Jevremovom domu rodila se ideja za osnivanje Narodne biblioteke (Srbije) 1832. godine, potom za osnivanje Srbskog učenog društva (Društvo srbske slovesnosti) 1841. godine, kasnije Srpske kraljevske akademije (1886), a danas Srpske akademije nauka i umetnosti. Takođe, u njegovom domu najpre se došlo na ideju školovanja srpske darovite omladine u evropskim univerzitetskim centrima (1838), omladine koja će deceniju kasnije, odevena u evropska odela, u čuvenim kaputima redengotima i sa skoro obaveznim šiljastim (jarećim) bradicama, zauzeti najuticajnije položaje u državnoj administraciji.

Obično se uzima da je sa organizovanjem prvih umetničkih posela u Srbiji i Beogradu započeto na dvoru kneza Aleksandra Karađorđevića (1842-1858), pod uticajem preduzimljive i energične kneginje Perside; ona je dvor na taj način gledala da što više približi javnom prostoru i srpskom visokom društvu, jer je bila nezadovoljna statusom dvora kao institucije, ali i statusom svoje porodice-koje im je namenio ustavobraniteljski režim.

Međutim, i kneginja Persida je dobro znala da se s takvim običajima započelo najpre u domu Jevrema Obrenovića-koji je tada s porodicom bio u izgnanstvu iz Srbije, a čija se nova kuća nalazila u neposrednoj blizini kneževog dvora-pa je među prvim gostima pozivala ljude koji su već bili gosti u Jevremovom dvoru." (Iz knjige Nebojše Jovanovića „Dvor gospodara Jevrema Obrenovića 1816-1842).

U ovonedeljnoj Riznici gost je dr Nebojša Jovanović, istoričar i književnik. Govorimo o dvorovima gospodara Jevrema Obrenovića (1816-1842), čoveka koji je prvi Evropu doveo u tadašnju Srbiju, i kneza Aleksandra Karađorđevića (1842-1858), prvom srpskom dvoru u stilu evropskih dvorova.

Autor i voditelj Dušanka Zeković.

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом