четвртак, 29.09.2022, 12:49 -> 18:33
Извор: Радио Београд
Аутор: Миша Стојиљковић, Николина Миљковић
štampajKontrolišite srce čak i ako ste potpuno zdravi
Pod sloganom: „Svim srcem za sva srca” i ove godine obeležavamo Svetski dan srca. Ustanovljen je 2000. godine, sa ciljem da informiše ljude širom sveta da su bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzrok smrti.
U poslednjih 15 godina u Srbiji upola je manji broj smrtnih slučajeva posle infarkta, zbog adekvatnog reagovanja i bolje opremljenosti zdravstvenih ustanova, izjavio je u Jutarnjem programu Radio Beograda 1 prof. dr. Arsen Ristić, načelnik odeljenja za srčanu insuficijenciju Klinike za kardiologiju KCS.
Kardio vaskularna oboljenja su još uvek zdravstveni problem broj jedan u celom svetu. Razlog za to je što su bolesti koje zahvataju kardiovaskularni sistem masovne. Pre svega, to se odnosi na arterosklerozu, bolest krvnih sudova, koja, ako se ne leči na vreme, dovodi do srčanog udara, što ostavlja ožiljak na srcu i dovodi do srčane slabosti.
„ U odnosu na prethodnih 5-10 godina ove bolesti se mnogo bolje i efikasnije leče, jer su, u međuvremenu, u rutinsku kliničku praksu uvedeni potpuno novi lekovi. Sada nam je prvi put dostupna kombinacija lekova koja čuva istovremeno srce i bubrege, i smanjuje rizik da se razvije šećerna bolest. Dijabetes je kod ljudi koji imaju srčanu bolest jedan od osnovnih problema", rekao je doktor Ristić.
Naš sagovornik navodi da su razgranata mreža koronarnih jedinica i intenzivne nege doveli do toga da je sada upola manji broj srmtnih slučajeva posle infatkta, nego pre 15 godina. Sada za pola sata od infarkta pacijent se već nalazi na stolu u angio sali. Ovaj napredak se posebno odnosi na zaustavljanje infarkta.
„Što je infarkt kraće trajao manja će biti šteta za srčani mišić. I upravo ta borba sa vremenom doprinela je boljem lečenju pacijenata. Uprkos tome, kardiovaskularne bolesti su uzrok smrti broj 1. Srbija svake godine zbog ovih bolesti izgubi grad veličine Zaječara. Ako bi se sve preventivne mere primenile, svi pacijenti uzimali preporučenu terapiju i adekvatno bili zbrinuti, ovaj broj smrtnih slučajeva mogli bismo da smanjimo za trećinu", objasnio je u jutarnjem programu Radio Beograda 1 načelnik odeljenja za srčanu insuficijenciju Klinike za kardiologiju KCS.
Svake godine u svetu 18,6 miliona ljudi umre od bolesti srca i krvnih sudova, a procenjuje se da će do 2030. godine taj broj porasti na 23 miliona. Svetska federacija za srce upozorava da najmanje 80 odsto prevremenih smrti od srčanog i moždanog udara može da se spreči kontrolom glavnih faktora rizika (pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost).
Najuspešniji način lečenja je preventiva, navodi prof.dr. Arsen Ristić. Teško je naterati nekoga starosti 45-50 godina, ko nema nikave tegobe da ode na preventivne preglede.
„Pušenje trostruko povećava mogućnost ponovnog infarkta. Faktori rizika pojedinačno nemaju veliku važnost sami za sebe, problem je što udruženi stvaraju veliki problem. Nije svejedno da li je pacijent samo pušač ili ima i šećernu bolest, visok pritisak i genetsku predispozicuju za kardiovaskularne bolesti. Takva populacije posebno mora da ide na preventivne preglede. To su neinvazivni testovi, ultrazvuk srca, krvnih sudova, test opterećenja i laboratorijske analize, vrlo lako i brzo mogu da ukažu na to da li imate srčanu bolest", naveo je doktor.
Doktor Ristić savetuje i da pazimo šta jedemo. Svakodnevno konzumiranje masne, slatke i slane hrane dugoročno povećava kardiovaskularni rizik.
Jednom mesečno, kaže doktor, možete pojesti šta god želite. Stres takođe, mnogo utiče na srce.
Коментари