среда, 09.09.2020, 13:21 -> 13:37
Извор: РТС
Samoubistvo nije jedini način da se oslobodite patnje
U Srbiji, godišnje, oko hiljadu i po ljudi digne ruku na sebe. Kod oko 80 odsto onih koji su izvršili samoubistvo bilo je moguće uočiti promene u ponašanju, ali nažalost, često prođu neprimećeno ili budu pogrešno shvaćeni.
Suicid se u 95 odsto slučajeva javlja kod osoba koje već imaju neki psihički problem, a polovina ljudi koja je izvršila samoubistvo ima predistoriju pokušaje samoubistva. Važno je naglasiti da postoje znaci i određene vrste ponašanja i emocija koje ove osobe ispoljavaju, a koje mogu da nas upute da neko ima takve namere, tvrde gošće Ivane Božović.
„Pre svega, to je neraspoloženje, tuga, problemi sa spavanjem, ishranom, umor... Čitav niz simptoma koji upućuju na depresivno ponašanje. Ali, osim ovakvih ponašanja, postoje suicidi gde ne možemo da predvidimo da će do toga doći, posebno u slučajevima kada osobe impulsivno odreaguju posle porodičnih svađa ili pak, kod takozvanih, 'bilansnih samoubistava‘ gde osobe, obično starije životne dobi, reše iz nekih sebi znanih razloga da to urade“, naglašava dr Aleksandra Dutina, psihijatar Klinike „Dr Laza Lazarević“.
Faktori rizika
Kako naglašava docentkinja dr Ivana Stašević Karličić, direktorka Klinike „Dr Laza Lazarević“, najčešći uzroci samoubistva su neprepoznati psihijatrisko oboljenje, koje je neadekvatno ili uopšte nije lečeno. Zato se i čitava kampanja za prevenciju suicida zasniva na edukaciji stanovništva o mentalnom zdravlju i mentalnoj higijeni jer je važno umeti da prepoznamo oboljenja koja su vodeći faktori rizika za samoubistvo.
„Depresija, odnosno, 80 odsto ljudi koji izvrše samoubistvo su bili depresivni i nisu se lečili, ili nisu prepoznati, ili nisu adekvatno lečeni. Zatim slede poremećaji ličnosti, kao i veoma veliki broj ljudi koji zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance, uglavnom droge i alkohol. No dobra vest je da se samoubistvo može prevenirati“, dodaje doktorka Stašević Karličić.
Takođe, mnogo je veći broj ljudi koji su pokušali samoubistvo, no onih koji su ga realizovali, ali veliki procenat njih je posetilo zdravstvenu službu pre pokušaja, međutim, nisu dobro prepoznati. Zato se sprovodi i porogram obuke lekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji treba da nauče kako da saslušaju svoje pacijente i spasu im život.
Srbija je zemlja koja ima srednju stopu suicida i ispred nje se nalazi veliki broj zemalja Istočne Evrope i Japan koje imaju veoma visoke stope. Suicid je, uopšte, u celom razvijenom svetu veoma značajan javno zdravstveni problem.
Kako možemo da pomognemo?
Ukoliko sumnjamo da neko ima suicidalne ideje ili namere, onda treba postaviti direktno pitanje. Zabluda je, naglašava doktorka Dutina, da direktno pitanje povećava rizik od suicida.
„Kada direktno pitate osobu, dajete joj priliku da ona iskaže svoja osećanja, da olakša bol, da naiđe na razumevanje. Najčešće, te osobe ni ne traže bilo kakav savet, već samo priliku da iskažu kako se osećaju i o čemu razmišljaju“, objašnjava doktorka.
Važno je, takođe, uvek osobu koja ima takav problem uputiti da potraži stručnu pomoć. Nikada ne ulaziti sa nekim gotovim rešenjima u razgovor ili minimizirati i omalovažavati njen problem.
Suicidalno ponašanje i suicidalna namera je proces koji počinje od suicidalne ideje i ono što je zajedničko za sve ljude sa ovim problemima, je izvestan stepen teške patnje i oni zaista i traže pomoć i često šalju i nemušte poruke da im je ona potrebna.
Klinika „Dr Laza Lazarević“ je zajedno sa Ministarstvom zdravlja pokrenula prvu nacionalnu SOS telefonsku liniju za prevenciju suicida i na njoj je telefon zazvonio preko 8.000 puta za godinu dana, naglašava direktorka Klinike.
Žene se češće javljaju jer su sklonije tome da potraže pomoć. Takođe, Centar za mentalno zdravlje čiji lekari i psiholozi su dostupni na broju 011/7777-000, pruža pomoć za sve one koji su u krizi ili misle da neko iz njihove okoline razmišlja o samoubistvu. Pored toga, ovaj centar pruža i psiho-socijalnu podršku tokom pandemije kovida 19.
Kako je pandemija uticala na naše mentalno zdravlje?
Preliminarni pokazatelji govore da je u apsolutnim brojkama broj samoubistava u maju i junu viši no prošle godine u istom periodu, ali će se naknadnom analizom i statističkom obradom doći do preciznijih rezultata da li je i koliko pandemija koronavirusa uticala na porast stope suicida.
Inače, tokom pandemije se povećao broj ljudi sa mentalnim smetnjama. Najviše su pogođena deca i zdravstveni radnici. Preko 50 odsto ljudi koji rade u kovid centrima je prijavilo neke anksiozno-depresivne simptome.
Ova situacija je uticala i na pogoršanje stanja kod pacijenata sa hroničnim psihičkim poremećajima, ali su brojna stanja povezana sa gubitkom posla, smanjenim socijalnim kontaktima i smanjenjem prihoda.
Svetski dan prevencije samoubistava koji se obeležava 10. septembra svake godine, je dan podizanja svesti i različitih aktivnosti za sprečavanje samoubistava, koji se obeležava od 2003. godine. Stručnjaci sa Klinike „Dr Laza Lazarević“ će i ove godine obeležiti ovaj dan.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 2
Пошаљи коментар