Zašto je Tik-tok pod lupom Evropske unije
Od pre nekoliko dana američki predsednik Džozef Bajden kampanju za novi mandat vodi i na Tik-toku, iako je ta aplikacija zabranjena američkim službenicima iz bezbednosnih razloga. Zabranu su uvele mnoge zemlje, a sada tu društvenu mrežu pod lupu stavlja i Evropska unija.
Dok se više od 4.000 roditelja u Velikoj Britaniji pridružilo Votsap grupi koja poziva na detinjstvo bez telefona, zabrinuti za bezbednost na mreži i njen uticaj na mentalno zdravlje, Evropska unija posle platforme Iks, istražuje i Tik-tok.
Proveravaju da li Kinezi krše Zakon o digitalnim uslugama – propise o zaštiti korisnika i sprečavanje širenja štetnog i nezakonitog sadržaja.
„Inicijativa koju pokreće Evropska komisija naslanja se zapravo na pravila iz tzv. Akta o digitalnim uslugama na nivou Evropske unije koji, između ostalog, kažu da platforme koje prelaze 45 miliona korisnika, predstavljaju potencijalno rizik za društvo, i da one treba da se pridržavaju specifičnog režima pravila, koja se odnose na neka od ovih pomenutih pitanja, transparentnost sadržaja, proveru uzrasta, zaštitu privatnosti i druga pravila vezana za sprečavanje stvaranja zavisnosti“, navodi Dušan Gajić.
Vlade u Americi, Engleskoj, Kanadi, na Novom Zelandu i širom Evrope zabranile su korišćenje Tik-toka na službenim telefonima. Među prvima je to učinila Indija.
Svi za omiljenu mrežu mladih tvrde da omogućava špijuniranje, ne štiti lične podatke i da kvari mladež.
„U ovom slučaju konkretno, ono na šta sumnja Evropska komisija je da sama platforma Tik-toka nije napravljena na način, nije taj mehanizam koji najbolje štiti prava građana i dece odnosno ono u šta se sumnja je da taj mehanizam utiče na psihofizičko stanje, psihofizičko blagostanje, i odraslih i dece, da nisu preduzete odgovarajuće mere kako bi se zaštitila deca i to će biti pre svega predmet istrage Evropske komisije“, objašnjava Danilo Krivokapić iz Šer fondacije.
U Evropi, gde Tik-tok ima više od 150 miliona korisnika, regulatori zameraju podešavanja koja čine video-snimke i objave javnim otkrivajući informacije i podatke najmlađih korisnika.
Tvrde i da Tik-tok koristi „tamne obrasce“ tako što navode korisnike na opcije koje ugrožavaju privatnost.
Psiholog Ana Mirković ističe da se to o čemu se priča naziva fenomenom zečjih rupa.
„Aludira se na to da algoritam Tik-toka koristi našu pažnju i znatiželju da nam što više plasira sadržaje koji su kompatibilni našim uverenjima da bismo što više vremena proveli tamo a zapravo plasiranjem nekih trendova ili izazova podstiče mlade da dele svoju privatnost i još više i još više intime. Kao što kažu Englezi, nema nigde besplatnog ručka, korisnici daju svoje privatnost, platforma daje korišćenje same platforme, a advertajzeri plaćaju našu privatnost, koju mi tamo ostavimo“, rekla je Mirkovićeva.
Tik-tok, inače, nije jedini na meti Komisije Evropske unije. Od decembra se protiv Iksa vodi postupak za širenje navodno lažnih vesti i govora mržnje. Preliminarne istrage su u toku i za desetak drugih onlajn-platformi.
Ako Evropska unija konstatuje kršenje zakona, prete velike novčane kazne – do pet procenata dnevnog prometa Tik-toka. Međutim, koliko je to tačno novca ne zna se jer ta kineska platforma ne objavljuje poslovne bilanse.
I nije jedina.
Коментари