понедељак, 28.07.2025, 17:00 -> 17:00
Извор: РТС, Live Science
Klimatski alarm iz dubina, okeani sve topliji – tek ćemo se nagledati ekstremnih toplotnih talasa
U 2023. godini globalni morski toplotni talasi bili su najveći i najintenzivniji otkako se vode merenja, otkriva nova studija. Istraživači smatraju da su ove ekstremne pojave uzrokovane klimatskim promenama i da možda ukazuju na prelomnu tačku u klimatskom sistemu.
Globalni morski toplotni talasi (MTT) su produženi periodi neočekivano visokih temperatura okeana. Ovi topli periodi mogu ozbiljno ugroziti morske ekosisteme, na primer, izazivajući izbeljivanje korala i masovna uginuća morskih organizama, kao i ekonomske probleme zbog poremećaja u ribarstvu i akvakulturi.
Iako je opšteprihvaćeno da čovekov uticaj na klimatske promene čini MTT sve razornijim, malo se zna o okeanskim dinamikama koje stoje iza ove pojave.
„Morski toplotni talasi su se pojavili kao jedna od najozbiljnijih pretnji morskim ekosistemima“, izjavio je Rajan Volter, naučnik specijalizovan za mora sa Politehničkog univerziteta Kalifornije koji nije učestvovao u studiji, za Lajv sajens (Live Science).
Klimatska prelomna tačka?
U studiji objavljenoj 24. jula u časopisu Sajens (Science), istraživači su koristili satelitska osmatranja i podatke o cirkulaciji okeana da procene MTT tokom 2023. godine. Utvrđeno je da je ta godina postavila nove rekorde po temperaturama, trajanju i geografskom obimu – neki podaci se prate od 1950-ih – pri čemu su ovi događaji trajali četiri puta duže od istorijskog proseka i pokrivali čak 96 odsto svetskih okeana.
Najintenzivnije zagrevanje dogodilo se u severnom Atlantiku, tropskom Pacifiku, južnom Pacifiku i severnom Pacifiku, što je činilo 90 odsto neočekivanog zagrevanja okeana u 2023. godini. Morski toplotni talas u severnom Atlantiku trajao je 525 dana, a onaj u jugozapadnom Pacifiku oborio je rekorde po obimu i dužini trajanja.
Naučnici su identifikovali nekoliko uzroka ekstremnih MTT, uključujući porast solarnog zračenja usled smanjene oblačnosti, oslabljene vetrove i promene u okeanskim strujama.
Sugerišu da MTT iz 2023. možda ukazuju na suštinsku promenu u okeanskoj dinamici – što bi mogli biti rani znaci klimatske prelomne tačke. Iako ne postoji jedna definicija za „prelomnu tačku“, većina istraživača tim terminom označava prag nakon kojeg su neki efekti klimatskih promena nepovratni.
Još uvek nije izvesno da li su okeani dostigli tu kritičnu tačku. „Prelomne tačke je teško kvantifikovati. Pošto okean i atmosfera sadrže brojne povratne petlje, ako promenite jednu stvar, ona utiče na drugu, pa je teško precizno predvideti gde se takve tačke nalaze“, rekao je Volter.
Drugi faktori su takođe mogli uticati na rekordne morske talase u 2023. godini. Veliki El Ninjo događaj – klimatski ciklus u kome su vode istočnog Pacifika toplije nego inače – tokom leta te godine značio je da je „mnogo toplote oslobođeno iz dubljih delova okeana u atmosferu, što je dodatno podstaklo talase o kojima autori pišu“, izjavio je Majkl Makfejden, vodeći naučnik američke Nacionalne okeanografske i atmosferske administracije, koji nije bio uključen u studiju. Na primer, u tropskom istočnom Pacifiku, temperaturne anomalije dostigle su 1,6 stepeni Celzijusa na početku El Ninja, pokazala je nova analiza.
Makfejden se slaže da je 2023. bila izuzetna godina za MTT i druge klimatske ekstreme, ali ne smatra da je 2023. bila prelomna tačka. Iako su ekstremni temperaturni događaji sve učestaliji zbog klimatskih promena, prirodna varijabilnost povezana sa El Ninjom takođe utiče na merenja iz godine u godinu.
Morski ekosistemi i ljudska egzistencija
Bez obzira na to da li je 2023. predstavljala prelomnu tačku, ekstremni MTT širom sveta ukazali su na ranjivost morskih ekosistema i ljudskih zajednica koje od njih zavise.
„MTT ne utiču samo na osnovne ekosisteme kao što su šume algi, morske trave i koralni grebeni, koji pružaju brojne usluge i podržavaju druge vrste, već imaju i ekonomske posledice“, ističe Volter.
Ovi ekstremni događaji mogu dovesti i do širenja staništa određenih vrsta – što potencijalno dodatno destabilizuje već ugrožene ekosisteme. Toplije vode kod obala Kalifornije, na primer, privukle su otrovne morske zmije sa ekvatora. „Ove zmije, koje inače žive u ekvatorijalnom Pacifiku, mogu pratiti tople vode sve do južne, pa čak i centralne Kalifornije“, kaže Volter.
Ovo neće biti poslednji ovakvi MTT. „Ono što vidite je posledica klimatskih promena. Tek ćemo gledati još ekstremnije temperature u okeanu i atmosferi“, zaključuje Makfejden.
Коментари