недеља, 23.03.2025, 21:05 -> 21:05
Извор: РТС
Аутор: Биљана Вранеш
Prirodne katastrofe – sistemi ranog upozorenja kao ulaganje u bezbedniju budućnost
Proteklih deset godina na planeti najtoplije je u istoriji merenja, a 2024. prva je koja je premašila 1,5 stepen iznad predindustrijske ere. Godina za nama neće ostati najtoplija, upozorava Svetska meteorološka organizacija na 75. godišnjicu od osnivanja, i ukazuje na ključnu važnost sistema ranog upozorenja u prevenciji i ublažavanju prirodnih katastrofa.
Svaki delić stepena više čini da ekstremni vremenski i klimatski događaji postaju sve češći i intenzivniji. Između 1970. i 2021. godine, od vremenskih i klimatskih opasnosti na planeti nastradalo je više od dva miliona ljudi, a svetski ekonomski gubici bili su 4,3 biliona dolara. Zato je jačanje nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi od suštinskog značaja za otpornost, bezbednost društva i ekonomsku stabilnost, poručuje generalna sekretarka Svetske meteorološke orgaizacije.
„Materijalne štete i dalje rastu, ali broj smrtnih slučajeva opada. Jednostavno, bolji smo u spašavanju života nego ikada ranije. Naš glavni prioritet je da obezbedimo da sistemi ranog upozorenja štite sve i svuda", kaže Selesta Saulo, generalna sekretarka Svetske Meteorološke organizacije.
Pre deset godina samo 52 zemlje imale su rani sistem upozorenja na nepogode. Danas je taj broj udvostručen. Ima ga 108 zemalja, među njima i Srbija, ali je i dalje polovina sveta nezaštićena.
„Sistem rane najave i upozorenja u Srbiji uveden 2011. godine značajno je unapređen 2024. godine uvođenjem SM poruka odnosno obaveštenja za građane. Neophodnst ovog sistema pokazuju ekstremne vremenske situacije. Podsetiću vas, prethodne godine najtoplije leto u istoriji merenja sa tri puta više tropskih dana u odnosu na prosek. U junu 2023. imali smo ekstremne padavine koje su uslovile vanrednu situaciju u više od 40 lokalnih samouprava", izjavio je Goran Mihajlović, pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Rana upozorenja pomažu da se predvidi i pripremi za prirodnu opasnost pre nego što ona nastupi.
Od ključnog je značaja i sistem sms hitnih upozorenja građanima koji je, od kako je uveden u Srbiji pre sedam meseci, aktiviran dva puta.
„Ovo se ne odnosi samo na meteorološke pojave, već i na pojave drugih opasnosti. To nam omogućava da veliki broj ljudi bude obavešten u veoma kratkom vremenskom roku, što znači da će građani sami, bilo potem te poruke, bilo putem tradicionalnih medija biti obavešteni o događaju, moći sami da preduzmu neke mere kako bi zaštitili sebe, ne bi doveli sebe u rizik, samim tim nama olakšali posao", rekao je Milan Kocić, načelnik Operativnog centra Sektora za vanredne situacije MUP-a.
Na putevima u Srbiji trebalo bi da zaživi sistem hitnih upozorenja na ekstremno vreme.
„Upozorenja na superćelijske vremenske nepogode i druge ekstremne situacije biće dostupna i duž autoputeva Srbije na tablama obaveštenja kako bi svi učesnici u saobraćaju bili bolje zaštićeni od opasnog vremena i onoga što ono donosi za saobraćaj", dodao je Mihajlović.
Svet je tek na pola puta do cilja – rana upozorenja sa sve. Zato su Ujedinjene nacije odlučno zacrtale da do kraja 2027. taj sistem stigne i u najudaljeniji kutak planete.
Za to vreme tehnološki napredak i veštačka inteligencija dalje će usavršavati vremensku prognozu čineći svet sigurnijim.
Svaki dinar investiran u sistem ranih upozorenja uštedi deset puta više u izbegnutim gubicima.
Sistem ranog upozorenja nije samo sprečavanje katastrofa, to je ulaganje u bezbedniju budućnost.
Коментари