Dno Crnog mora još uvek „zarobljeno“ u ledenom dobu
Nova istraživanja otkrila su da se u dubokim delovima Crnog mora, poznatom kao „dunavski ventilator“, sistem gasnih hidrata, još uvek nije prilagodio toplijim uslovima od poslednjeg ledenog doba, koje se završilo pre oko 12.000 godina
U nedavno objavljenoj studiji, istraživači tvrde da su pronašli „neobičnu dinamičnu situaciju“, koja se odnosi na „razvoj Crnog mora od poslednjeg ledenog doba". Njihova analiza stanja naslaga gasnih hidrata – metana zarobljenog u molekulima vode koji fizički izgleda poput leda – odložen je odgovor na klimatske pojave.
Istraživači koji koriste tehnologiju jezgra i geofizička merenje temperature na terenu, istakli su da podaci sa mesta bušenja u rumunskom delu Crnog mora sugerišu da se nivoi slobodnog metana ispod morskog dna ne poklapaju sa nivoima sa drugih lokacija.
„Ovo ukazuje da sistem gasnih hidrata u 'dunavskom ventilatoru' dubokog mora i dalje reaguje na klimatske promene započete na kraju poslednjeg ledenog doba, navode istraživači.
Važan deo njihove studije odnosi se na „zonu stabilnosti gasnih hidrata", kao najnižu tačku u kojoj gasni hidrati prirodno nastaju usled temperature i pritiska.
„S naše tačke gledišta, granica stabilnosti 'gas-hidrat' se već približila toplijim uslovima u slojevima dna, ali slobodni metan, koji se uvek nalazi na ovoj donjoj ivici, još uvek nije uspeo da se podigne", rekao je Majkl Redel, jedan od koautora studije.
Sama okolina Crnog mora se znatno promenila od poslednjeg ledenog doba. Nivoi mora su viši za 100 metara, slana voda iz Sredozemnog mora napravila je mala jezera, a zbog globalnog zagrevanja temperatura dna je porasla.
Studija ukazuje na vremenske skale klimatskih promena koje utiču na morsko okruženje, pružajući više podataka o očekivanim posledicama savremenih klimatskih promena.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар