Veličina mozga utiče na sposobnost rešavanja problema
Pretpostavka da veći mozak omogućava i bolje kognitivne sposobnosti zasnivala se uglavnom na nenaučnom posmatranju jer nije bilo dovoljno čvrstih eksperimentalnih i istraživačkih dokaza. Nedavno je na Univezitetu u Vajomingu sproveden obiman naučni eksperiment sa životinjama, koji dokazuje da veličina mozga zaista utiče na njihove mentalne sposobnosti.
Sara Benson Amram, profesorka Katedre za zoologiju i psihologiju Univerziteta u Vajomingu, vodila je najnovije istraživanje u kojem se dokazuje da sisari koji jedu meso i imaju mozak relativno veći u odnosu na telo, efikasnije rešavaju probleme.
U istraživačkom timu učestvovali su profesori i istraživači državnog Univerziteta u Mičigenu i Minesoti.
Putujući širom zemlje, kroz devet različitih zooloških zona, proučavali su kako se životinje snalaze u rešavanju postavljenih problema i na koji način tragaju za rešenjima. Uspeli su da testiraju 140 životinjskih jedinki, pripadnika 39 vrsta, među kojima su bili: polarni medvedi, arktičke foke, tigrovi, vukovi, hijene, snežni leopardi i mnoge druge.
Svaka životinja bila je u situaciji da izvadi hranu iz zatvorene metalne kutije u roku od trideset minuta.
Da bi otvorile kutiju i došle do hrane, životinje su morale da pomere zatvarač kliznim pokretom u stranu. U kutiji je bila omiljena hrana određene vrste pa je tako crvena panda došla do bambusa a snežni leopard do šnicle. Pokazalo se da su životinje sa većim mozgom bile uspešnije u rešavanju ovog problema nego one sa mozgom manje veličine.
"Posle ovakvog istraživanja sa jasnim rezultatima, moguće je doći do odgovora i bolje razumeti zašto se tokom evolucije veći mozak razvio kod nekih životinjskih vrsta", napomenula je profesorka Benson Amram.
Veza društvenosti i veličine mozga
Da li su životinje koje žive u većim grupama sposobnije za rešavanje problema od životinja samotnjaka ili onih koje žive u manjim zajednicama ‒ još jedno je teorijsko kojim se bavilo ovo istraživanje.
Mnogi istraživači primata podržavaju takozvanu hipotezu o postojanju veze društvenosti i većeg mozga, na osnovu koje se pretpostavlja da veći mozak bolje odgovara na izazove iz socijalnog domena, kao i da je socijalna inteligencija ta koja dozvoljava životinjama da predviđaju situacije, da odgovore na izazove i čak manipulišu akcijama drugih jedinki u grupi.
Analiza rezultata ovog obimnog i važnog istraživanja nije potvrdila takvu pretpostavku jer nije bilo indikacija ni dokaza da veličina grupe u kojoj živi jedinka ima veze sa uspešnimjim rešavanjem problema.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 4
Пошаљи коментар