четвртак, 23.10.2025, 18:43 -> 19:27
Извор: РТС
Jedinstven susret umetnosti i prirode: čuvena slika Paje Jovanovića na Rtnju
Slika „Kartaši“, jedno od najvrednijih umetničkih dela srpskog slikara Paje Jovanića, od danas pred publikom na planini Rtanj. Posle nekoliko decenija u privatnom vlasništvu, slika se nalazi u galerijskom prostoru hotela „Ramonda“.
Rtanjski vrhovi, hotel koji spaja prirodu i umetnost i Kartaši Paje Jovanovića. Prvi put remek-delo jednog od najznačajnijih umetnika srpskog realizma u nesvakidašnjem ambijentu.
„Trudimo se da imamo jako mnogo slika, naših, domaćih autora, a naravno i stranih. Jako nam je bitno da kad dođete i vidite lepotu koju istočna Srbija ima, možete da uživate i u ovom čitavom ambijentu unutar hotela. Pored toga bilo nam je bitno da imamo nešto specifično, što drugi nemaju i to smo uspeli sa slikom Paje Jovanovića koja je kulturno blago naše zemlje“, ističe Tijana Šipka.
Mnogi ga smatraju jednim od najboljih slikara u Evropi. Seoba Srba, vrhunski portreti, samo su neki od hiljadu dela Paje Jovanovića koje je ostavio za sobom. Dugo se čekalo i razmišljalo hoće li sliku Kartaši otkupiti neko iz inostranstva ili naše zemlje. Kada su otvorena za publiku, ispred dela Paje Jovanovića, uvek su najveće gužve.
„Svakako je reč o stožernoj, gromadnoj figuri, ne samo srpskog, nego evropskog slikarstva, jednom od predstavnika akademskog realizma. Dakle, jednoj vrsti prezentacije tog pročišćenog i idealizovanog savršenog građanskog sveta“, ističe istoričarka umetnosti, Marija Simonović.
Redovan student bečke akademije, Paja Jovanović se školovao u inostranstvu, a putovao širom Balkana, što je uticalo na motive u njegovim dellima.
Slikao je brojne kompozicije sa istorijskom tematikom, ikonostase, a za sliku Krunisanje cara Dušana 1900. godine na Svetskoj izložbi u Parizu dobio zlatnu medalju.
Trenutak igre karata, ali i mnogo više od toga. Atmosfera, karakter i duh vremena – detalji po kojima je majstor Paja Jovanović najpoznatiji. Stručnjaci delo Kartaši smatraju jednim od njegovih najzrelijih radova.
Коментари