Mnoge filmove u Puli publika Festa je već gledala

Institucija koju vodi u Beogradu čuva najveći broj filmova koji su u bivšoj Jugoslaviji izazivali veliko oduševljenje publike u Areni u Puli, pa će tim povodom Pantelić i direktorka Pulskog festvala Gordana Restović u ponedeljak 11. jula potpisati poseban sporazum o saradnji.

„Saradnja Jugoslovenske kinoteke i Pula film festivala je u zenitu. Mi ćemo ovde tokom festivala potpisati sporazum o pravljenju arhivske građe ovog festivala koji je od najvećeg značaja za istoriju kinomatografije svih naših sadašnjih zemalja, a tada iste kinematografije“, izjavio je Pantelić.

Pantelić ocenjuje filmsku smotru u Puli kao festival koji ima svoje ime i prezime, koji ima svoj staž i koji je učinio mnogo za razvoj sedme umtenosi na svim ovim našim prostorima.

„Poslednjih nekoliko godina Pula se uspravila i ide napred. Program Susjedi i prijatelji je i te kako okrenut onome što smo nekada nazivali jugoslovenskim filmom, tako da mislim da polako, ali sigurno, ovaj festival u Istri vraća svoju slavu i drago mi je zbog toga“, ističe Pantelić, inače umetnički direktor Međunarodnog filmskog festivala u Beogradu.

Pantelić objašnjava  da postoji velika povezanost festivala Pula i Fest, što se, prema njegovom mišljenju, najbolje očitava u proteklih nekoliko godina, kada su neki od filmova snimljeni u Srbiji prikazani prvo u Puli, pa na domaćem terenu i obratno.

„Prošle godine u Puli pobedio je srpski film Pored mene reditelja Stevana Filipovića, koji se ove godine nalazi u žiriju Međunarodnog filmskog programa. U Beogradu na Festu trijumfovao je, u okviru Progama za manjinske koprodukcije, film Zrinka Ogreste, kome se, barem kako ovde kolege pričaju, smeši verovatno potvrda te nagrade i na ovogodišnjoj Puli“, navodi Pantelić.

Pantelić je konstatovao da je znatan broj filmova koji su na programu u Puli, pa i na predstojećem filmskom festivalu u Motovunu, u Beogradu prikazan pre gotovo pola godine.

Ipak, koncepcija Festa i koncepcija Pule, bar kada je u pitanju međunarodni program ne može da se nazove sličnom.

„Postoje neki naslovi koje smo mi već prikazivali, kao na primer, Evolucija Lucile Hadžihalilović ili Šavalije, ali veliki broj filmova u kojima je Hrvatska učestvovala kao manjinski producent, budući da Hrvatski audio-vizuelani centar izdvaja ne mala sredstva za neke inostrane produkcije. Ovaj program mogu da nazovem manje-više zanimljivim. A što se tiče hrvatskog programa, videćemo šta su ove godine uradili i koliko su uspeli u svojim namerama oni koji stvaraju u ovoj zemlji“, istakao je Jugoslav Pantelić.

Budući da se trudi da ima uvid u aktuelni hrvatski filmski trenutak, kao i u sve druge, Pantelić se usudio da prognozira ko bi mogao poneti Zlatnu arenu ove godine iz Pule.

„Da se kojim slučajem takmičimo, siguran sam da bi pobedio film Goran Nevija Marasovića, ali zbog planova u vezi sa međunarodnom scenom, ovaj film nažalost se ne prikazuje ove godine u Puli“, objasnio je Pantelić.