Kuća sećanja i uspomena

Legat Narodnog muzeja u Vranju čuva više od 20 hiljada umetničkih dela i ličnih predmeta brojnih srpskih umetnika. Najbrojniji je legat čuvenog slikara Zorana Stošića Vranjskog, koji je za trideset godina ostavio gradu u kome je rođen skoro 600 dela.

Prvu samostalnu izložbu Zorana Stošića Vranjskog videli su njegovi sugrađani 1955. godine. Od tada njegova dela krasila su brojne galerije u zemlji i inostranstvu. Pre 30 godina odlučio je da rodnom gradu poklanja slike, crteže, akvarele i minijature.

"Ja vam dajem ove slike sa namerom da gi čuvate, na jedno mesto da ih držite, od čur i vodu da gi varkate, da me spomenjujete i nemoj da me zaboravite", rekao je Zoran Stošić Vranjski u oktobru 2012. godine, na izložbi povodom dve decenije legata.

Čuvaju se dela Zorana Stošića, slikara koji je više od šest decenija bio prisutan na likovnoj sceni. To je i retrospekiva njegovog stvaralaštva, od realizma, impresionizma, apstrakcije do kosmičke vizije.

"Iako su muzejski smeštajni kapaciteti našeg depoa svakako nedovoljni, nastojimo na sve načine da ova i ostala dela budu čuvana po svim standardima i protokolima muzejske prakse. Život jednog legata ne ogleda se samo u njegovom čuvanju, već i u publikovanju, izlaganju, istraživanju. Učiniti ga dostupnim i aktuelnim", kaže direktorka Narodnog muzeja u Vranju Maja Aleksić.

Legat se obogaćuje kupovinama ili poklonima, putem izložbi ili kolonija, a Stošićev je dar gradu i po broju najveći. Tu su i dela drugih poznatih vranjskih i srpskih umetnika.

"Tako da je ta zbirka malo heterogena, i zahteva naravno i malo detaljnije proučavanje i praćenje. Mi se trudimo i da na osnovu projekata na nivou grada otkupljujemo dela da bi hronološki niz pratili što se tiče vranjskih umetnika", objašnjava viši kustos Mirjana Jovanović.

U znak zahvalnosti i sećanje na zavičaj, Zoran Stošić Vranjski je uradio i portrete zaslužnih Vranjanaca. Portreti su izloženi u zgradi načelstva.

 

петак, 18. април 2025.
19° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом