Читај ми!

Širom sveta raste stopa samoubistava adolescenata, koji su znakovi upozorenja

Svaki problem koji izaziva nelagodu kod adolescenta, svaka izmena ponašanja ili neadekvatne reakcije koje roditelji primete jesu razlog da se obrate stručnjacima. U zdravstvenom sistemu Srbije postoji dovoljno resursa za pomoć - dečja i adolescentna psihijatrija, psholozi, socijalni radnici.

Direktorka Klinike za psihijatriju "Doktor Laza Lazarević" Ivana Stašević Karličić, gostujući u Jutarnjem programu, rekla je da je pokušaj samoubistva često vapaj za pomoć.

S druge strane, dodaje, to je pokušaj nekih ljudi, koji nisu na vreme prepoznali, adekvatno i pravovremeno lečili neku drugu bolest iz ovog kruga, da prekinu patnju.

Adolescenti su grupa u povišenom riziku u kojoj poslednjih 50 godina u celom svetu raste stopa suicida, naročito u dobi od 15. do 24. godine.

Doktorka Karličić objašnjava da je njihovo samoubistvo uglavnom impulsivno i da sledi neke stresogene životne događaje za adolescente koji još odrastaju i kojima su sve promene u životu dramatične. 

Navodi da su to najčešće problemi u školi, problemi sa zakonom, raskid sa emotivnim partnerom, svađa sa drugom.

"U svakom slučaju razdražljivost, povlačenje u sebe, sklonost nasilnom i agresivnom ponašanju mogu da budu pokazatelji da se treba javiti za stručnu pomoć a depresija, zloupotreba psihoaktivnih supstanci vodeći su faktori rzika za samoubistva adolescenata", ističe direktorka Klinike za psihijatriju.

Predstavnici Svetske zdravstvene organizacije saopštili da je rad ustanova za pomoć mentalno obolelim osobama ozbiljno ugrožen u celom svetu tokom pandemije kovida. 

Anketirane su 134 države i samo sedam odsto institucija u tim zemljama radi punim kapacitetom. 

"Mi spadamo u zemlje koje nemaju problem sa kapacitetima niti smo ga imale tokom epidemije. Očekivali smo porast depresvnih poremećaja. Ono što smo na terenu videli jeste i porast broja pokušaja samoubistva ali to smo uspeli da zbrinemo", naglašava dr Ivana Stašević Karličić. 

Ističe da će u narednih godinu-dve biti onih koji će se razboleti zato što nisu uspeli da se adaptiraju na novonastalu situaciju.

Veoma je važno, dodaje, da se uključe svi društvene segmenti, od pojedinca do institucija i države, u promociju mentalnog zdravlja. 

"Ono na šta moramo da obratimo više pažnje je prevencija", kaže doktorka Karličić. 

Dodaje da su otvorene i dve SOS linije – prva nacionalna linija za prevenciju suicida, ali i nacionalna linija za psihosocijalnu podršku tokom pandemije koronavirusa. 

среда, 02. април 2025.
12° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом