sreda, 04.11.2020, 11:00 -> 17:47
Izvor: RTS, Science Alert
Ako ne želite da se trujete arsenom obavezno kuvajte pirinač i bacite prvu vodu
Pirinač je jedna od najkonzumiranijih namirnica na svetu. Osim svoje hranljivosti, pirinač poseduje veoma visok nivo arsena u odnosu na druge namirnice apsorbujući oko 10 puta više toksičnog neorganskog arsena od drugih useva.
Ova osobina pirinča potiče najviše do načina na koji se uzgaja - u potopljenim poljima koja mu omogućavaju lakšu apsorbciju tog kancerogenog jedinjenja iz zemljišta.

Ljudima je toksičnost arsena poznata još od davnina, ali je opasnost njegovog unosa kroz pirinač tek odnedavno dospela u žižu interesovanja.
Jedna studija prošle godine testirala je 55 različitih tipova pirinča koji se prodaju u Velikoj Britaniji i utvrdila da više od polovine ima više nivoe arsena od onih koje su dozvoljene za bebe i decu do pet godina uzrasta.
Drugo istraživanje utvrdilo je povezanost između unosa pirinča i smrtnosti usled kardiovaskularnih bolesti.
„Postoji velika zabrinutost zbog unošenja arsena kroz pirinač“, kaže stručnjak za zemljište Manoj Menon sa Univerziteta u Šefildu.
Kako odstraniti arsen, a zadržati hranljive sastojke
Srećom, proteklih nekoliko godina došlo se do nekoliko načina kako smanjiti nivo neorganskog arsena u pirinču, bilo ispiranjem ili kuvanjem.
Međutim, mnogi od ovih metoda mogu da naškode i osim arsena izbace i korisne materije iz pirinča.

U novoj studiji, Menon i njegov tim istražili su različite metode da vide koji je najbolji način u smanjivanju arsena, a da se istovremeno sačuvaju hranljive materije.
Najbolji način je da u šerpu ili posudu u kojoj spremate pirinač stavite 4 puta veću količinu vode. Kada voda proključa, stavite pirinač i kuvajte ga pet minuta.
Onda prospite vodu (u kojoj se nalazi veliki deo arsena), ulijte novu u promeru 2:1 i ostavite da se sprema na slaboj ili umerenoj vatri dok se voda ne apsorbuje.
Na taj način u vodi koju ste prosuli izvuče se oko 54 odsto arsena iz braon pirinča i čak 73 odsto iz belog.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 4
Pošalji komentarČudna mi čuda
Svašta, kakve su pa ovo naučne novosti!? Moja baka bi uvek prvo prokuvala pirinič do ključanja, pa ga procedila a potom u drugoj vodi od njega spremala šta god već, da li rižoto ili pilav.
Re: @ Profesionalni kuvar
To je samo jedna od velikog broja "informacija" koje predstavljaju elemntarno znanje kod pripremanja hrane.
Kada se glazirani pirinač potopi u vodi, skrob je taj koji se prvi rastvara. Procenat izdvajanja skroba iz pirinča zavisi od toplote vode, njene "mekoće" (ili "tvrdoće" - sve jedno) i dužine trajanja potapanja. Ne treba mnogo, pa da ceo skrob bude izdvojen iz pirinča. Istovremeno, zajedno sa skrobom, pirinač napustaju SVI vitamni B-kompleksa (B-1, B-2, B-3, B-5, B-6, B-7, B-9), veći deo minerala kao i drugi važni sastojci.
Bacajući tu vodu, bacamo sve što smo nabrojali, pa i preko toga.
Zato postoje dve osnovne tehnike stručnog kuvanja pirinča.
Italijanska - koja podrazumeva da se voda u kojoj je pirinač potapan SAČUVA i kasnije, umesto obične vode, dodaje tom istom pirinču prilikom daljnje obrade;
Azijska - koja podrazumeva kuvanje na pari (u specijalnim sudovima) i bez potapanja.
E sad, ako neki pirinač zaista sadrži opasne količine štetnih supstanci, onda je bolje jesti neku drugu hranu, nego oprani pirinač.
Srdačan pozdrav.
@ Profesionalni kuvar
Izvini, ali odakle informacija da kuvanje odstranjuje skrob?
Ima još bolja varijanta
Nakon što je pirinač prokuvan u prvoj vodi, baciti vodu - zajedno sa pirinčem.
Uopšte se ne šalim, jer nakon takvog tretmana i vode koju bacamo - u pirinču ostaje jedva 5% od svega onoga radi čega ga konzumiramo. To se odnosi kako na vitamine i minerale, tako i na skrob.
Oni koji su vršili pomenuto ispitivanje, trebali su da svoja saznanja uporede sa otrovnim komponentama u krompiru (bez obzira što ga ljuštimo), jer on na potpuno identičan način upija arsen i ostale otrove iz tla, kao što je to slučaj sa šargarepom, cveklom i svim ostalim korenjem i sve jednako kao i "zloglasni" pirinač.
Pre dvadesetak godina, bilo je objavljeno jedno veoma opsežno istraživanje koje je pokazalo da je populacija nativnih indijanaca na Američkom kontinentu bila u procesu sistematskog izumiranja između ostalog i zbog prevelike upotrebe krompira, čiji su fosilizirani ostaci pokazivali povećane količine arsena.