Читај ми!

„Strahinja Banović“, savremeno viđenje ljubavnog epa, otvara jubilarni Fest

Premijerom filma „Strahinja Banović“ reditelja Stefana Arsenijevića sutra počinje 50. Fest. Biće to srpska premijera filma koji je dobio čak pet nagrada na Međunarodnom festivalu u Karlovim Varima, među njima i onu za najbolji film.

Film Strahinja Banović (međunarodni naslov As Far As I Can Walk) donosi savremeno viđenje ljubavnog epa, i smešta ga u kontekst migrantske krize u Evropi. Gostujući u Beogradskoj hronici, reditelj Stefan Arsenijević priznaje da je veoma uzbuđen što će upravo njegov film otvoriti jubilarni Fest.

„Fest je festival na kome sam odrastao. Vrlo dobro se sećam, da sam pre tačno 30 godina prvi put bio na Festu. Sećam se svih filmova koje sam gledao. Potpuno mi je otvorio jedan svet i znao sam da želim da postanem reditelj. Evo, sada naš film otvara Fest. Velika čast“, naglašava Stefan Arsenijević.

Film je adaptacija čuvene narodne epske pesme Banović Strahinja, smeštena u savremeni kontekst izbegličke krize. Glavni junak je mladi migrant iz Afrike (igra ga Ibrahim Koma) koji je, u želji da se što bolje uklopi u novu sredinu, uzeo srpsko ime Strahinja. Sa svojom ženom Ababuo (Nensi Mensah-Ofei) on živi u izbegličkom kampu u Krnjači, dok novi talas izbeglica iz Sirije, među kojima je i harizmatični Ali (Maksim Halil), ne unese nemir u njihov život.

„Trudili smo se da nekako, prebacujući epsku pesmu u filmski medij, napravimo tako da bude univerzalno razumljiva. U krajnjoj liniji, sama pesma je imala velikog odjeka kada ju je i Vuk Karadžić zapisao. Između ustalog, i Gete je diskutovao o njoj“, napominje Arsenijević.

Osnovna inspiracija za film je bio migrant iz Gane koga je Arsenijević lično upoznao i po kome je urađen glavni lik filma, a koji je, za razliku od većine, želeo da ostane u Srbiji.

„Čini mi se da i ova pesma dosta govori o tim multikulturalnim susretima, i to ne na neki uobičajeni način“, dodaje reditelj.

U osnovi, ističe Arsenijević, film je pre svega ljubavna priča i ljubavni trougao u kome se Strahinjina ljuba zaljubljuje u Turčina (odnosno u filmu je to migrant iz Sirije). Ceo film je negde poput Kazablanke, koji se takođe bavi migrantima, i osnovni problemi glavnih junaka nemaju veze sa tim što su migranti.

„Kada mu nestane ljuba, naš Strahinja kreće migrantskom rutom da je nađe, a ne kao svi ostali koji idu trbuhom za kruhom i boljim životom, on ide da bi konačno ponovo video ženu svog života“, kaže gost Beogradske hronike reditelj Stefan Arsenijević.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 02. април 2025.
12° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом