уторак, 15.03.2011, 22:14 -> 17:10
štampajViše dece u hraniteljskim porodicama
Više od 1.200 dece sa smetnjama u razvoju detinjstvo provodi u ustanovama socijalne zaštite. Ove godine biće otvoreno još šest regionalnih centara za hraniteljstvo. kako bi što više mališana odrastalo u porodičnom okruženju.
U ustanovama socijalne zaštite u Srbiji detinjstvo provodi više od 1.200 dece sa smetnjama u razvoju, a samo prošle godine u hraniteljske porodice smešteno je njih sto četrdesetoro. Da bi što više mališana odrastalo u porodičnom okruženju, ove godine biće otvoreno još pet regionalnih centara za hraniteljstvo.
U Nišu, broj dece bez roditeljskog staranja u ustanovama socijalne zaštite tri puta je manji nego pre sedam godina, kada je Centar za socijalni rad pokrenuo kampanju posvećenu hraniteljstvu. Mnoga su usvojena ili smeštena u hraniteljske porodice. Međutim, prelazak iz institucija u porodice ne ide tako brzo kad je reč o deci sa smetnjama u razvoju. U domovima trenutno živi njih hiljadu dve stotine.
Prošle godine usvojeno je petnaestoro, a u hraniteljske porodice smešteno 140 mališana sa smetnjama u razvoju. I oni, i ostala deca bez roditeljskog staranja imaju pravo da rastu okruženi pažnjom koju mogu dobiti samo u porodičnom okruženju. Zbog toga je država odlučila da pruži što veću podršku hraniteljskim porodicama.
"Za pomoć deci sa smetnjama u razvoju i hraniteljskim porodicama koje ih prihvate namenjeno je 42.000 evra za opremu i smeštaj u kući", izjavio je ministar za rad i socijalnu politiku Rasim Ljajić na konferenciji "Posebna briga za posebne potrebe" i naveo da su prošle godine 183 porodice obučene za staranje o toj deci.
Odlukom Vlade Republike Srbije biće formirano šest regionalnih centara za hraniteljstvo. Jedan će biti u Nišu.
Deci je najpotrebnija ljubav
Zahvaljujući niškom Centru za socijalni rad u hraniteljskim porodicama našlo se više od sto devedeset mališana, a samo prošle godine hranitelji su udomili šest beba sa Daunovim sindromom.
I sama odrasla u hraniteljskoj porodici, Ljiljana Ranjđelović iz Niša majka je troje dece i hraniteljka devojčice sa Daunovim sindromom: "Teško je i zahtevno, sama priroda njenog poremećaja je takva da zahteva rad celog lekarskog tima, ali ljubav pobeđuje sve."
U Nišu je pre sedam godina bilo dvadeset hraniteljskih porodica - danas ih je sto dvadeset. Mnogi čuvaju i više dece i svi su prošli jednu ili više obuka za hraniteljstvo.
Dragica Perbeti kaže da je na obuci za hranitelje naučila ono što je osnovno u odgajanju dece sa smetnjama u razvoju: "Naučili smo kako da prihvatimo tu decu, da ih nahranimo, da vidimo da li su zdrava."
"Mnoge stvari smo, iskreno, grešili i u odgajanju sopstvene dece", priča Ivanka Hrvač, "ali smo sada naučili kako treba postupati sa decom koja su kod nas na hraniteljstvu."
Odrastanje u porodičnom okruženju
Najvažniji cilj svih projekata i mera koje se preduzimaju je ostvarenje prava svakog deteta da odraste u porodici. Ako je već lišeno biološke porodice, onda treba obezbediti alternativnu, koja će tu funkciju ostvariti bolje od bilo koje institucije. "Poslednjih godinu i po dana radi se na specijalizovanom hraniteljstvu za decu sa smetnjama u razvoju i sa poremećajima u ponašanju, a istovremeno i urgentno hraniteljstvo, što je izuzetno važno", ističe Violeta Blagojević, rukovodilac Službe za zaštitu dece i mladih Centra za socijalni rad u Nišu.
U Nišu postoje svi preduslovi za formiranje regionalnog centra za hraniteljstvo: dovoljno stručnjaka, stalna edukacija i veliki broj hranitelja, ali i dece kojoj je njihova pomoć neophodna.
"Sve što je u vezi sa izborom hranitelja, podrškom, edukacijom, obavljaće se u okviru centra za hraniteljstvo koji će pokrivati četiri okruga", navodi Zoran Jović, direktor Centra za socijalni rad u Nišu.
Centar će biti smešten u Domu "Duško Radović" u Nišu, delovaće kao posebna institucija, a njegovo otvaranje očekuje se najkasnije do 1. maja ove godine.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар