Lukino Selo: Kako poboljšati kvalitet pašnjaka
Udruženja odgajivača tovnih goveda iz Vojvodine traže od Ministarstva poljoprivrede da se uvede red u korišćenje pašnjaka i spreči preoravanje. Pašnjaci su, kažu, osnov za povećanje proizvodnje, jer bi se njihovim maksimalnim korišćenjem u Srbiji umesto sadašnjih 25.000, moglo gajiti 150.000 kvalitetnih tovnih grla.
Na pašnjacima u Mužljanskom ritu kod Zrenjanina u sušnom periodu se mogu napasati samo otporne tovne rase goveda, kao što je angus. Farmer Željko Šesta iz Mužlje očekuje da se bar deo novca od zakupa državnog zemljišta vrati kroz zajednička ulaganja za poboljšanje kvaliteta pašnjaka.
"Pašnjake je potrebno oplemeniti raznoraznim đubrivima, ako treba da se pašnjaci zalivaju. Da bismo mi stočari u to uopšte ušli mora da postoji saradnja između nas i države. Država zna da naplati zakup pašnjaka. Jednako hektar oranice, jednako hektar pašnjaka", navodi Željko Šesta, odgajivač goveda iz Mužlje.
Da bi sačuvali ekosistem nizije i pašnjake, pokrajina je u severnom Banatu proglasila zaštićenom zonu od oko 5700 hektara na području Parka prirode "Slatine u dolini Zlatice".
"Nije bilo kontrole i dosta pašnjaka je uzorano. Da ispravimo te greške, ti pašnjaci su vrlo bitni za stočare. Imamo dosta turista, eko turizam je već počeo da funkcioniše tako da dosta posećenosti imamo", kaže Šandor Tot, iz Parka prirode "Slatine u dolini Zlatice".
Zakon kaže da se ne može izvršiti prenamena pašnjaka bez obzira u čijoj je svojini. Korišćenje pašnjaka stočarima obezbeđuje višestruke uštede.
"Bez pašnjaka jeftina proizvodnja i sigurna proizvodnja u tovnom govedarstvu u sistemu krava - tele nije moguće. Jer mi kroz pašnjačko držanje goveda obezbeđujemo uštedu u potrošnji hrane oko 60 %", ističe Čedomir Keco, iz Udruženja "Agroprofit".
Odgajivači tovnih goveda okupljeni u dva udruženja su na sastanku u Lukinom Selu kod Zrenjanina istakli da je zakup pašnjaka za narednu godinu povećan sa 3.500 na 17.000 dinara po hektaru. Očekuju da se uradi analiza stanja sa pašnjacima, kao i sektorska analiza u tovnom govedarstvu pre donošenja nove poljoprivredne Strategije.
Коментари