Kanonizacija Stepinca na čekanju
Proces kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca privremeno je zaustavljen jer je Papa Franja zatražio formiranje mešovite pravoslavno katoličke komisije koja treba da razgovora o njegovoj ulozi u Drugom svetskom ratu i pretrese argument jedne i druge strane. Konačnu odluku Vatikan će doneti po završetku tog dijaloga, za koji se ne zna koliko će trajati. SPC zadovoljna je papinom odlukom, a u Hrvtaskoj katoličkoj crkvi veruju da je reč samo o odlaganju neminovnog proglašenja svetog Stepinca.
Papinu odluku o komisiji tumače kao pokušaj uspostavljanja dobrih odnosa između dve crkve.
"Hteo bih naglasiti da papa Franja ne želi da odustane od kanonizacije blaženog Alozija Stepinca jer je i sam uveren u njegovu svetost", ističe zagrebački nadbiskup Josip Božanić.
S druge strane, u SPC cene spremnost Svete stolice na dijalog - iz prepiske s papom posle koje je zaustaveljen proces kanonizacije, patrijarh je shvatio da on ne želi olako da pređe preko kontroverzi koje prate Stepinca.
"Nije tačno da je papa Franja podržao proglašenje Stepinca za sveca. Papa mi je poručio da će o svemu tome još razmisliti", ukazuje patrijarh srpski Irinej.
Oko Stepinčeve ratne uloge nisu saglasni ni istoričari u Hrvatskoj i Srbiji, jedino u čemu se svi slažu jeste da se o njemu ne može suditi na osnovu komunističkog procesa koji je protiv njega vođen 1946. godine.
"On po mojem mišljenju, ali i po činjenicama nije bio zločinac, ali po mom mišljenju više nego po činjenicama, mislim da nije ni svetac", smatra publicista iz Hrvatske Slavko Goldštajn.
Stepincu se zamera to što se bez zadrške radovao formiranju NDH, što je dugo žmureo na ustaške zločine i što je počeo da ih osuđuje dosta kasno i tiho, i nikad dovoljno oštro.
"On je trebalo da kaže da se po srpskim selima ubijaju žene i deca. Nikad to nije rekao. On je rekao opšte protiv zločina, a da je rekao to po selima bi Nemci reagovali, oni su zaustavljali preteranosti ustaške protiv Srba, pre svega, jer je to hranilo partizane", navodi Goldštajn.
"Nikad nije govorio javno o logorima, o Jasenovcu govori tek u jednom privatnom pismu Paveliću tek februara kada je tamo ubijeno sedam katoličkih sveštenika. I tada kaže, u privatnom pismu, da je to sramotna ljaga za NDH", napominje Radmila Radić iz Instituta za noviju istoriju iz Srbije.
Procenjuje se da je u vreme NDH oko 250.000 Srba prevedeno u katoličku veru. Stepinčevi branioci tvrde da je mnogima tako spasio život, ali mu mnogi pripisuju odgovornost za prislino pokatoličavanje.
"On je u samom početku bio tiho radostan, međutim, kad su mu biskupi s terena javili da je 400 pravoslavaca došlo na popis i da su ih ustaše pobile, on je reterirao", priča
"Neosporno je da je on imao neke pojedinačne intervencije za pojedine ljude, da je pomagao nekima od progonjenih, ali nikad nije doveo u pitanje legitimitet ubistava, progona i masovnih likvidacija, svega što se dešavalo u toj državi", ističe Radmila Radić.
Rimokatolička crkva Stepinca je proglasila blaženim 1998. ali se postupak beatifikacije nije odnosio na ratni period već se bavio samo njegom pozicijom posle 1946. i presude kojim je osuđen na višeodišnju zatvorsku kaznu.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар