Sorensen između Beograda i Prištine – šta su sledeći koraci u dijalogu
Priština nije odobrila ulazak na Kosovo i Metohiju ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru, iako je najava u skladu sa procedurama poslata u ponedeljak. Lončar saopštava da je odluka sramna, jer je trebalo da obiđe zdravstvene radnike i ustanove koje funkcionišu u srpskom sistemu. Odluku Prištine osuđuju Srpska lista i Kancelarija za Kosovo i Metohiju. Zabrana je usledila po završetku posete posrednika u dijalogu Petera Sorensena Beogradu, za koju analitičari kažu da je studijska i da je njen glavni cilj bio upoznavanje sa ključnim političkim akterima i prikupljanje informacija za nastavak dijaloga.
Tokom trodnevne posete Kosovu i Metohiji, Peter Sorensen sastao se sa predstavnicima vlasti, opozicije, političkim liderima Srba, civilnim sektorom, posetio je prelaz Merdare, a glavne poruke saopštio je novinarima.
Poseta Beogradu završena je sa mnogo manje pažnje i bez obraćanja. Umesto zvaničnih izjava, kratka objava na društvenim mrežama, u kojoj posrednik u dijalogu zaključuje - važno je postići napredak u pregovorima. Za Beograd je to, poručili su mu sagovornici u Beogradu - formiranje ZSO.
Miloš Pavković iz Centra za evropske politike smatra da će se, kada je u pitanju Beograd, očekivati verovatno konstruktivan pristup predstavljanju Prištine u međunarodnim organizacijama, ali da je to svakako korak koji sledi nakon koraka prištinske strane.
"Trenutno je fokus, čini mi se, na ZSO i na povratku srpske zajednice u institucije Kosova. To je goruća tema, bez koje uopšte ne možemo da pričamo o svim drugim aspektima dijaloga. To je nešto na čemu će Sorensen morati da radi sa svim stranama uključenim u dijalog", očekuje Pavković.
Beograd zabrinut zbog stava albanskih stranaka
U međuvremenu, premijer u ostavci ukazuje na korake koji udaljavaju dve strane. Poslednji u nizu je zabrana ulaska na KiM ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru.
Premijera u ostavci Miloša Vučevića brine stav albanskih stranaka u Prištini.
"S Kurtijem nikad mira nemate, ali ono što me brine je saopštenje svih albanskih stranaka u Prištini - nijedna ne podržava osnivanje ZSO u skladu sa Briselskim sporazumom, čak ni ono što je Brisel ponudio, što je mnogo manje nego što je definisano Briselskim sporazumom. Oni imaju tu zajedničku agendu, što nažalost nije karakteristika srpskih stranaka", istakao je Vučević.
Pitanje nestalih kao prioritet
Pre krupnih pitanja, Sorensen će napredak meriti malim koracima, ocenjuju poznavaoci prilika. Veruju da će u narednom periodu prioritet biti nasleđe s kraja Lajčakovog mandata - rešavanje pitanja nestalih kroz rad zajedničke komisije.
Aleksandar Šljuka iz Nove društvene inicijative u Severnoj Mitrovici smatra da će Sorensen gledati da oživi rad te komisije i reši to pitanje.
"Kako je rekao, on to pitanje pre vidi kao humanitarno, nego političko. I tako će ga i predstaviti stranama i da se oko toga, kao oko jednog humanitarnog pitanja, postigne konsenzus, da se krene u napredak, da bi se možda postepeno povratilo poverenje i da bi se otvorio prostor da se reše i neka druga pitanja", kaže Šljuka.
Tok dijaloga, kažu upućeni, zavisi i od brzine formiranja Vlade u Prištini, ali i nove Vlade u Beogradu. Zato procenjuju da će u narednim mesecima u fokusu biti tehnička pitanja, dok će sastanak političkih pregovarača morati da sačeka leto.
Коментари