Docent na Fakultetu političkih nauka Stefan Surlić kaže za RTS da je ovo prelomna tačka koja može da dovede u pitanje celokupan Briselski dijalog i sve ono što je urađeno do sada u procesu normalizacije odnosa između Beograda i Prištine.
“Međutim, lopta je u dvorištu međunarodnih aktera. Da li će oni zaista stvoriti preduslove za deeskalaciju? Da li će izvršiti ključan pritisak na Prištinu i promeniti ovo faktičko stanje koje je neodrživo na duže staze što se tiče života ljudi na severu Kosova? U tom smislu, smatram da deeskalacija može biti naravno kroz dijalog i važno je da se dve strane susreću i ne bi trebalo odbijati sastanke u Briselu, ali isto tako ne treba ni obesmišljavati celokupan dijalog da nakon toliko godina mi dalje imamo temu bezbednosti ljudi, njihovih osnovnih prava i sloboda“, poručuje Surlić.
Ukazuje da, nažalost, međunarodni akteri i dalje celokupan Zapadni Balkan posmatraju kroz krizni menadžment i oni insistiraju na tome da se prvo uspostavi mir, a sve ostalo može biti predmet kompromisa.
Predsednik Vučić je izričit da nema razgovora sa Kurtijom dok se ne ispune tri zahteva - puštanje uhapšenih Srba, povlačenje gradonačelnika i povlačenje kosovske specijalne policije. Na pitanje očekuje li da će Priština biti kažnjena zbog poslednjih poteza, Surlić kaže da retorika svakako jeste oštrija, ali se i dalje koristi uobičajeni diplomatski rečnik “pozivamo dve strane“.
“Ovde ne bi trebalo i dalje koristiti tu vrstu onako ublaženih diplomatskih formulacija koje nemaju smisla. Ovde je ključna odgovornost jedne strane, a to je Priština i Borelj je zapravo istakao ove uslove koje i predsednik Vučić ponovio. Deeskalacija može da se desi ukoliko se povuku specijalne policijske snage, ukoliko se izmeste ovi postojeći gradonačelnici, raspišu novi izbori i počne formiranje Zajednice srpskih opština. Za sada Kurti se suočava samo sa nekim merama, to se ne zovu sankcije", dodaje Surlić.
"Mislim da neće biti promene politike u Prištini dok zaista čak i celokupno društvo na Kosovu ne oseti određene posledice kroz konkretne sankcije. Podsetiću isto tako da ankete pokazuju da Kurtiju raste popularnost na Kosovu i da većina građana albanske nacionalnosti zapravo podržava politiku koju on trenutno sprovodi na severu. Što znači da oni ne vide nikakve posledice takve politike“, naglašava Surlić.
Govoreći o predlozima za ponavljanje izbora na severu KiM, Surlić kaže da veruje da je to jedini izlaz i da je to jedino što je prihvatljivo.
“Mora na severu da postoji legitimna i legalna vlast izabrana od strane većinskog stanovništva. U ovom slučaju to su predstavnici srpske zajednice i tek onda možemo govoriti o Zajednici srpskih opština i o obezbeđivanju onoga što je vitalno za njih, a to je autonomija u ključnim sferama koja uključuje zdravstvo, obrazovanje, lokalni razvoj i planiranje", poručuje Surlić.
Razgovor Ivane Tatomir Čkonjević sa Stefanom Surlićem
Komentari