Gde su nestale zadruge

Iako seljaci gotovo u bescenje nude sezonsko voće i povrće, niko ga neće. Stoka se i dalje najčešće prodaje na pijacama, i to uglavnom nakupcima.

Neposredni proizvođači hrane prepušteni su sami sebi, malo je organizacija zemljoradnika koje imaju ugovore sa fabrikama za preradu voća i povrća ili klanicama.  

Nestabilno tržište i neizvesni kupoprodajni odnosi štete svima, a zbog sive ekonomije, gubi i država. 

Prema podacima Zadružnog saveza Srbije radi 1.200 zemljoradničkih zadruga koje okupljaju oko 30.000 poljoprivrednika, što je samo pet odsto od ukupnog broja seoskih domaćinstava.

Kada je reč o privatnim zadrugama i udruženjima proizvođača, precizan podatak o njihovom broju ne postoji, a niko se ne usuđuje čak ni da da procenu.

Činjenica je da su sela u Istočnoj Srbiji, Šumadiji, na jugu zemlje, u Stigu, ostala bez zadruga.

"Zadruga nema ni u većim selima i nije ni čudo što je nema ni u ovom malom selu. Seljaci se jako teško snalaze, ko kako zna i ume i gde se ko snađe", kaže Miodrag Maksić iz Beranja kod Požarevca.

Gde nema zadruge, jedini poslovni partneri zemljoradnicima su nakupci. Plaćaju, kako tvrde seljaci, tek da ne uzmu džabe. Mnoge stare zadruge, sada tavore, pa su domaćini u pojedinim krajevima osnovali nove.

Međutim, i sami osnivači ih ponekad zaobilaze kada za njihovu robu preprodavac da dinar-dva više, pa se neke ubrzo i ugase.

"Dokle god to ne promenimo kod nas proizvođač neće biti u mogućnosti da diktira cenu nego će biti prinuđen da nudi po nižim cenama", rekao je Igor Siprafa iz subotičke Asocijacije "Frutlend".

Dok se profit u materijalno i kadrovski jakim zadrugama u Zapadnoj Evropi meri milionima evra, sve naše zadruge prošle godine zabeležile su dobit od samo deset miliona dinara. I pored toga u Zadružnom savezu Srbije smatraju da je, ipak, bolje za selo da u njemu radi zadruga.

"Zadruge su najpovoljniji i najbolji oblik udruživanja sitnih poljoprivrednih proizvođača i to sa aspekta jeftinije nabavke, skuplje prodaje, sertifikacije, stnadarda, komercijalizacije proizvodnje", kaže Nikola Mihailović, predsednik Zadružnog saveza Srbije.

Država ih, kažu, slabo pomaže. Primera radi, prošle godine su za subvencije dobile simboličnih šest miliona dinara. Iako su zadruge registrovane kao mala i srednja preduzeća, ne mogu da koriste kredite po nižim beneficiranim kamatama.