Srpske autohtone sorte sve cenjenije u svetu, vinogradarima potrebne subvencije i bolja kontrola uvoza

U toku su pripreme za "Vinsku viziju" Otvorenog Balkana. Za manje od mesec dana u Beograd će doći najznačajniji regionalni proizvođači kao i kupci iz celog sveta. 

"Sada imamo oko 500 vinarija u Srbiji. Vina su sve bolja i sve kvalitetnija i sve ih više ima, postoje i neke regije koje su vrlo prepoznatljive na vinskoj svetskoj mapi", ističe Saša Novaković iz Udruženje vinara Šumadije.

Narednih pet godina, prema rečima docenta dr Darka Jakšića iz Instituta za primenu nauke u poljoprivredi, treba iskoristiti da se podigne što više vinograda.

"I da poboljšamo kvalitet, odnosno da sistematizujemo u smislu oznaka geografskog porekla", naglašava Jakšić.

Potrebne subvencije za autohtone sorte

Trendovi na svetskoj vinskoj mapi idu na ruku srpskim proizvođačima, pa stručnjaci traže da se vrate subvencije za klonsku selekciju i sadni materijal autohtonih sorti vinove loze.

"U današnjoj eri kaberneizacije i šardoneizacije, naročito do izražaja mogu doći autohtone i novostvorene sorte u tipu tamjanike, prokupca, smederevke. To nije samo za strane kupce, već i za inostrane turiste kojih je sve više i u Beogradu i u celoj Srbiji", ukazuje Dušan Veličković, autor emisije "Grozd". 

Kako uvozna vina ugrožavaju domaća

Stručnjaci kažu da od proizvodnje vina zarađuje čak sedam privrednih grana. Prošle godine proizveli smo oko 25 miliona litara vina, gotovo isto toliko smo i uvezli.

"Međutim, postoji ozbiljan problem, a to je nekontrolisan uvoz vina koja su uglavnom neproverenog kvaliteta", upozorava Novaković.

Kvalitet vina uvezenog iz regiona, ali i iz Francuske i Italije, proverio je pokret potrošača Ujedinjeni za kvalitet. Inovativna, akreditovana analiza je pokazala da su od 18 uzoraka vina, samo dva autentična.

"Detektovane su nedozvoljene prakse, prisustvo etanola koji dolazi iz industrijskog šećera, šećerne repe. U jednom je bilo i poreklo od kukuruza i razblaživanje grožđane šire vodom", naglašava Ivan Smajlović, tehnolog i vlasnik laboratorije "Analab".

Domaća vina u potpunosti pod kontrolom inspekcije

Jakšić ističe da je domaća proizvodnja u potpunosti pod kontrolom poljoprivredne, ali i trgovinske inspekcije i da tu postoje veoma stroga pravila, vinarski i vinogradarski registar prijava proizvodnje.

"Tako da je tu mala šansa da se bilo šta dovede u pitanje dok za uvozna vina nemamo tu mogućnost da kontrolišemo", precizirao je Jakšić.

Vinska strategija predviđa da do 2031. godine površine pod vinovom lozom dostignu 25.000 hektara. To znači da bi trebalo da godišnje podižemo oko 1.500 hektara novih zasada.

Nažalost, podaci pokazuju da godišnje posadimo između 200 i 300 hektara loze namenjene proizvodnji vina.