Afrička kuga svinja u Srbiji – presudna je brza dijagnostika, smanjuje se broj žarišta

U mnogim evropskim zemljama pojavila se afrička kuga svinja kod divljih a potom i kod domaćih životinja. U našoj zemlji bolest je dijagnostikovana na području 45 opština.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je saopštilo da je odjavljeno 28 žarišta i da su se sada stekli uslovi da se u narednim danima bolest odjavi u još 11 žarišta. Do sada je usmrćeno nešto više od 30.000 svinja.

Miloš Petrović, direktor Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede rekao je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, da je period trajanja mera zabrane 40 dana od pojave poslednjeg slučaja bolesti na zaraženom ili ugroženom području.

"Neophodno je da budu sprovedene sve mere dezinfekcije, eventualno i dezinsekcije, ukoliko je to neophodno. I svakako da budu izvršeni klinički pregledi životinja i laboratorijska ispitivanja, kako bi se utvrdilo odsustvo virusa na datom području", napominje Petrović.

Prema njegovim rečima, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odnosno Uprava za veterinu, nalaže niz mera koje je neophodno sprovesti na tom području kako bi se došlo do ovih rezultata.

"Pre svega, u zaraženom gazdinstvu je neophodna hitna eutanazija svih obolelih svinja, svih prijemčivih svinja koje se nalaze na gazdinstvu, zatim, neškodljivo uklanjanje leševa, dezinfekcija", rekao je Petrović.

Veterinarska služba popisuje sva gazdinstva na kojima se drže i uzgajaju svinje i obeležava svinje.

"Zatim, zabranjuje se promet svih svinja u zaraženom i ugroženom gazdinstvu, a ostale vrste životinja se mogu kretati samo po odobrenju nadležnog veterinarskog inspektora", navodi on.

Bitno je, dodaje, da je za sve vreme trajanja zaraze zabranjeno održavanje stočnih pijaca, smotri, izložbi, kako bi se sprečilo indirektno širenje ove bolesti preko prevoznih sredstava, odeće, obuće…

Pod velikom kontrolom je i promet hrane životinjskog porekla, ali i hrane za životinje, koje se mogu prodavati samo u objektima koji su predviđeni za tu namenu.

U ovakvim područjima je neophodno da vlasnici prijave svaku promenu zdravstvenog stanja domaćih životinja i eventualno svako uginuće svinja na gazdinstvu.

Bezbedna i kritična područja

"Sprovođenjem navedenih mera mi smo došli u situaciju da na određenim područjima možemo i da odjavimo bolest. Bolest je već odjavljena u nekoliko upravnih okruga – u Pirotskom, Borskom, Braničevskom, a ovih dana biće i u Zaječarskom i Srednjobanatskom upravom okrugu", kaže on.

Koliko već danas, ako ne dođe do pojave novih slučajeva, bolest će biti odjavljena u još 11 žarišta, odnosno osam opština, ističe Petrović.

"Velika je borba da zaštitimo slobodna područja. Igrom slučaja ta slobodna područja se bave intenzivnom proizvodnjom svinja – reč je o Sremu, Mačvi ali i o severu Vojvodine gde nemamo toliko raširenu bolest, ali smo u okruženju pod velikim pritiskom", naveo je Petrović.

Aktivni nadzor

Od pojave prvog slučaja afričke kuge svinja u Srbiji 2019. godine, veterinarska služba sprovodi aktivni nadzor, aktivni i pasivni nadzor kod domaćih životinja i takođe sprovodi monitoring praćenja bolesti kod divljih svinja, podvukao je Petrović.

"Svi resursi veterinarske službe su angažovani u cilju realizacije ovih mera, pre svega mislim na veterinare iz veterinarskih stanica, na veterinarske inspektore, ali i naše laboratorije koje se nalaze u veterinarskim naučnim ili specijalističkim institutima", navodi on.

Glavni zadatak prilikom obavljanja nadzora jeste utvrđivanje zdravstvenog stanja životinja, uzimanje određenog broja uzoraka kako bismo bili ispred virusa i eventualno brzo dijagnostikovali pojavu bolesti.

Dodaje da se u borbu protiv ove bolesti uključuju i drugi resursi zemlje, s ciljem ublažavanja štetnih efekata koji nastaju kao posledica afričke kuge.

Navodi da je 20. jula Vlada Srbije formirala operativni štab čiji je zadatak sinhronizacija u radu svih relevantnih službi koje mogu da doprinesu suzbijanju širenja ove bolesti.

"Takvim radom mi već imamo efekte, vojska i policija se nalaze na određenim tačkama koje su frekventne, intenzivno se nadzire promet živih životinja, zatim promet namirnica animalnog, odnosno životinjskog porekla, kao i hrane za životinje. Recimo, u prethodnom periodu smo imali veći broj sprečavanja nelegalnog prometa životinja i hrane životinjskog porekla u ovim područjima", rekao je Petrović.

Ukoliko pojedemo meso zaražene svinje koja nije pokazala simptome

Petrović kaže da ukoliko se slučajno desi da pojedemo meso zaražene svinje, to ne može da nam naškodi.

"Životinje koje imaju afričku kugu obole, a u trenutku dijagnostike bolesti, vrši se eutanazija i takvo meso ne može da dođe na trpezu. Još jednom ponavljam, afrička kuga nije zajednička bolest ljudi i životinja", zaključio je Petrović.