Linta: Treba da negujemo uspomenu na nevine žrtve Holokausta

Predseednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, da treba negovati uspomenu na nevine žrtve Holokausta i prenositi sećanja na mlade generacije i istakao je da postoje smišljena nastojanja u okruženju, Evropi i svetu da se umanjuju, relativizuju i negiraju zločini genocida nacista i njihovih saveznika. 

"U periodu od 1939. do 1945. godine nacistički režim je uz pomoć i podršku saveznika ubio oko šest miliona Jevreja. Masovan, smišljen i dobro organizovan zločin genocida koji je nacistička Nemačka počinila nad Jevrejima tokom Drugog svetskog rata nije bio izuzetak", rekao je Linta i podsetio da je istovremeno sa uništavanjem jevrejskog naroda u Evropi, srpski narod doživeo genocid u NDH, odnosno na području današnje Hrvatske, BiH i Srema sve do Zemuna koji Hrvatska ne priznaje.

Rekao je i da je Hrvatska davno priznala da je NDH izvršila genocid nad Jevrejima i Romima, a da se u Hrvatskoj odvija dobro osmišljena kampanja revizije istorije.

"Bivši zaštitnik građana u Hrvatskoj Lora Vidović u svom izveštaju iz 2018. godine jasno je rekla da su ustaški simboli postali sve vidljiviji, i da političari i mediji umanjuju zločine  ustaškog režima.

Ona je istakla da se u Hrvatskoj nesmetano štampaju knjige, pišu i objavljuju članci i intervjui, održavaju tribine, snimaju dokumentarni filmovi i emituju televizijske emisije u kojima se negira ili umanjuje zločinački karakter NDH. Situacija u Hrvatskoj je sada drastično gora vezano za fašizaciju hrvatskog društva nego pre više od sedam godina", ukazao je Linta.

Dodao je da Srbija treba da donese Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i osnuje Memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH, navodi se u saopštenju Saveza Srba.

"Od nacionalnog značaja je da se pokrene pravna i politička borba za međunarodno priznanje genocida nad srpskim narodom u NDH. To u praksi pretpostavlja da države potpisnice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida i međunarodne organizacije u parlamentima donesu rezolucije kojima se masovno i sistematsko uništenje Srba od strane ustaškog režima priznaje kao genocid", rekao je Linta.

Istakao je da je "naša obaveza da negujemo uspomenu na nevine žrtve Holokausta i Genocida i prenosimo sećanje na mlade generacije, da se zaštite mesta stradanja i vrše temeljna istraživanja tog stravičnog perioda u ljudskoj istoriji" i naveo je da je to jedan od osnovnih preduslova da se stvori društvo zasnovano na poštovanju čoveka i njegovih prava i sloboda.

Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta obeležava se svake godine u znak sećanja na 27. januar 1945. godine kada je oslobođen koncenatracioni logor Aušvic-Birkenau, najveći simbol stradanja tokom Holokausta i najmasovniji zločin koji se ikada desio.

четвртак, 21. мај 2026.
22° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом