Simbolika i običaji Badnjeg dana i Božića
Danas je poslednji i svakako najstroži dan Božićnog posta, ali ujedno i dan koji najavljuje veliku sreću, Hristovo rođenje. Etnolog Saša Srećković kaže za RTS da je najvažnije da je za današnji dan porodica na okupu i dodaje da koliko god da se običaji menjaju najvažniji je taj duh zajedništva i očuvati slogu u porodici.
Etnolog Saša Srećković kaže da Badnji dan – dan pred veliki događaj, treba provesti sa pozitivnim mislima, u atmosferi očekivanja velikog radosnog događaja.
"Ide se na sečenje badnjaka, da se nabavi badnjak koji će se posle staviti pred kuću do Badnje večeri. U gradskim uslovima je to malo drugačije, pa se nabavlja na pijacama ili oko pijaca i čak nekad i pre samog Badnjeg dana", kaže Srećković.
Prema njegovim rečima, bitan je duh i atmosfera očekivanja velikog događaja rođenja Bogomladenca, a u nekim starijim slojevima verovanja postoji najava ponovnog rođenja prirode.
"Preporod prirode se očekuje zato što je to posle najkraćeg dana u godini i zbog toga je i simbolika slična", napomenuo je etnolog
Srećković dodaje da se očekuje da i za Badnji dan i Božić porodica bude na okupu, ne ide se u goste sa izuzetkom položajnika koji dolazi na Božićno jutro.
"Osim posta, postoji čitav sistem verovanja šta se valja, a šta se ne valja raditi za Badnji dan i Božić. Mnogo toga postoji, ali glavne stvari koje se govore je da sve važne poslove treba završiti do Badnjeg dana i Božića. Smatra se da neke važne poslove kojima ćemo se baviti u toku narodne godine, treba započeti za Božić", objašnjava Srećković.
Međutim, kako kaže, ne valja prema narodnim verovanjima pozajmljivati stvari iz kuće, a stvari koje smo drugima pozajmili do Badnjeg dana treba da nam vrati.
Simbolika badnjaka
Badnjak ima višestruku simboliku. Prema starim narodnim verovanjima, badnjak je ostatak neke ritualne žrtve. Verovanje je i da je biljaka duh vegetacije koji je obitavao u njemu, kao i da se njegovim ritualnim žrtvovanjem simbolično obnavlja priroda.
Etnolog kaže da posna hrana na današnji dan ne treba da bude preobilna, ali da treba da bude u svečana.
"Postoji naravno i simbolika – 12 riba koje je kasnije hrišćanstvo uvelo, verovatno je zbog 12 apostola. Najvažniji elementi su posni presan kupus u ulju, pasulj i sušeno voće, recimo orasi, suve šljive...", rekao je Srećković.
Najvažnije je da je porodica na okupu, kaže Srećković i dodaje da koliko god da se običaji menjaju, zavisno od uslova, da li je proslava na selu ili u gradu, najvažniji je taj duh zajedništva, očuvati slogu u porodici i mirenja uoči najsrećnijih događaja.
Коментари