Sećanje na NATO bombardovanje – 78 dana užasa, državna ceremonija u Somboru

Na današnji dan pre tačno 24 godine, prvi udari u okviru NATO agresije na tadašnju SRJ počeli su oko 20 časova. Bombardovanje bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, a po naređenju generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane, trajalo je 78 dana. I danas se sećamo male Milice Rakić iz Batajnice, trudnice Ljiljane Spasić iz Niša, 16 radnika RTS-a i svih ostalih žrtava NATO bombardovanja. Ubijeno je 1. 100 pripadnika vojske i policije. Procenjuje se da je poginulo oko 2.500 civila, mada precizna lista žrtava još nije utvrđena.

Сећање на НАТО бомбардовањe – 78 дана ужаса, државна церемонија у Сомбору Сећање на НАТО бомбардовањe – 78 дана ужаса, државна церемонија у Сомбору

Borbeni avioni Severnoatlantske alijanse uzletali su sa brodova u Jadranu, iz vazduhoplovnih baza u Italiji, iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD.

Tadašnji komandant aerodroma Golubovci general u penziji dr Luka Kastratović naglašava da je bombardovanje počelo u 19.45 gađanjem više ciljeva širom SR Jugoslavije.

"U Crnoj Gori to su bili garnizon Danilovgrad, kasarna gde je poginula prva žrtva vojnik iz Beograda, aerodrom Golubovci, rt Arza i naše stanice VOJIN na Lovćenu , po Kopaoniku i po celoj Srbiji", navodi Kastratović.

General Milomir Miladinović, bivši načelnik Odeljenja za mobilizaciju, regrutovanje i popunu Vojske Jugoslavije kaže da je tokom agresije bilo 27.0000 avio-poleta je ili 300 dnevno.

Nismo verovali da može do tako nečega da dođe. Prosto je neverovatno da na kraju 20. veka tako nešto doživimo, dodaje Miladinović.

Bio je to prvi put da je NATO primenio vojnu silu bez odobrenja Saveta bezbednosti UN.

"Kao što je poznato Savet bezbednosti je jedini organ međunarodne zajednice koji može da donese takvu odluku. Takva odluka nije doneta, jer nije uopšte to pitanje stavljeno na dnevni red i zbog toga mi smatramo da je ta agresija izvršena ilegalno", kaže dr Prvoslav Davinić, direktor UN Sektora za razoružanje i međunarodnu bezbednost od 1993. do 1999. godine.

Politika svršenog čina u Rambujeu

Odbijanje Jugoslavije da potpiše sporazum u Rambujeu NATO je upotrebio kao opravdanje za primenu sile. Pregovorima su prisustvovali izaslanik SAD Kristofer Hil i tadašnji potpredsednik Savezne vlade SRJ Nikola Šainović. Dvadeset četiri godine se pitamo da li je rat mogao da se izbegne.

"Druga runda pregovora koja se odvijala u Rambujeu, u Parizu. Mi smo se sastali Milutinović, Kristofer i ja. Milutinović je predložio kao alternativu celom ovom naporu da SRJ i Srbija uđu u NATO pod uslovom da uđe cela sa obrazloženjem ako vam je stalo do Kosova evo cela Srbija, samo nam nemojte odvajati Kosovo. Dobili smo odgovor da to uopšte nije tema", ističe Šainović.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata. Uništeni su aerodromi, mostovi, putevi, industrijska postrojenja, bolnice, škole, spomenici kulture, vojni objekti. Procenjuje se da je ekonomska šteta 100 milijardi dolara .

Ministar spoljnih poslova SRJ 1999. godine Živadin Jovanović podseća da je država tužila lidere zemalja članica NATO pakta, pre svega lidere SAD, Velike Britanije, Francuske, Nemačke i nekih drugih zemalja. Međunarodni sud pravde u Hagu odbio je tužbu, jer se proglasio nenadležnim.

NATO agresija je okončana 10. juna 1999. godine potpisivanjem Vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu. Nakon povlačenja jugoslovenske vojske Kosovo je napustilo više od 160.000 Srba i 24.000 Roma.

недеља, 30. јун 2024.
34° C

Коментари

Dobar tekst, ali..
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Zelja za lepotom
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Bravo
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Miss
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Treba li zabraniti lepotu?
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару