Šumokradice na administrativnoj liniji sa KiM napravile stogodišnju ekološku štetu

U centralnoj Srbiji bespravno se godišnje iseče u proseku sedam hiljada kubnih metara drva, podaci su "Srbijašuma". Od 1999. najviše je krađa šuma, čak 688.000 kubnih metara, duž administrativne linije sa Kosovom i Metohijom. Proteklog vikenda na tom području šumokradice su pucale na pripadnike MUP-a. U "Srbijašumama" kažu da se krađa nastavlja, te da je tokom noći ponovo zabeležena bespravna seča na području Kuršumlije.

Samo direktna šteta koju su u protekle dve decenije nanele šumokradice na administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom premašuje 2,8 milijardi dinara.

Pomoćnik direktora za šumarstvo u "Srbijašumama" Zvonimir Baković kaže za Dnevnik RTS-a da poslednje informacije sa terena ukazuju na to da se bespravna seča šuma u tom području nastavlja.

"Tokom noći ponovo smo na području Kuršumlije imali bespravnu seču, a prethodnih dana i čak pucanje šumokradica na službena lica MUP-a", kaže Baković.

Ističe da "Srbijašume", zajedno sa vojskom, policijom, resornim ministarstvom, Šumarskim fakultetom i Zavodom za zaštitu šume rade na planu za sanaciju i suzbijanje štete.

Pored finansijske, tu je i ekološka šteta koju šumokradice nanose, a koja je mnogo veća.

"Trenutno je od 1999. godine do 31. 12. 2021. bespravno posečeno više od 688.000 kubika drvne zapremine... Prema našim procenama, ekološke štete premašuju vrednost od 250 miliona evra. S druge strane, vreme da se te šume saniraju, da se vrate u pređašnje stanje, može se meriti desetinama godina, ako ne i jednim vekom", ističe Baković.

Dodaje da je pored štete koju šumokradice nanose duž administrativne linije, tu i bespravna seča u ostatku naše zemlje – na 8.533 hektara.

"Od toga samo 3.800 kubika na širem području Vranja. Mi smo podneli ukupno 763 prijave protiv šumokradica", dodaje Baković.

Napominje da šume čuva 575 čuvara u 625 šumskih rejona, te da nijedno stablo ne može biti posečeno bez odgovarajuće procedure.

"Da pre toga nije bilo adekvatno odabrano, adekvatno obeleženo, evidentirano u doznačnu knjigu, obeleženo doznačnim žigom, obeleženo žigom za transport, uz izdavanje adekvatne prateće papirologije, pre svega mislim na otpremnicu. Tek tada je drvo spremno da ide u dalju proceduru", objašnjava Baković.

Kazne za bespravnu seču šume su od 10.000 do 300.000 dinara, u zavisnosti od toga da li šumu seče privredno lice, preduzetnik ili fizičko lice.

Srbija spada u srednje pošumljene zemlje. Pod šumama je 29,1 odsto naše teritorije. Od ukupnog šumskog fonda 47 odsto su državne šume kojima upravljaju "Srbijašume".