Goldštajn: U Jasenovcu je stradalo oko 120.000 ljudi

Knjiga "Jasenovac" hrvatskog istoričara Ive Goldštajna u izdanju Akademske knjige predstavljena je u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju.

Ivo Goldštajn je rekao da ga je mnogo ljudi pitalo da li piše "Jasenovac" zbog revizionizma i čitavog niza negativnih stvari koje se događaju oko nas. 

"Uvek im odgovorim da imam strast istraživanja i da kao istoričar obožavam da osvetljavam različite istine i detalje delova epohe. Sam sam izabrao Jasenovac kao temu za svoju knjigu" rekao je Goldštajn i dodao da je pre dve decenije bio svedok na suđenju jasenovačkom zapovedniku Dinku Šakiću. 

"Pre godinu dana sam čitao svoj iskaz i danas bi kada mnogo više znam o Jasenovcu dao sebi solidnu trojku. Ništa netačno nisam rekao. Glavne teze tog svedočenja su zapravo tačne", dodao je Goldštajn. 

Prema njegovim rečima, u Jasenovcu je stradao deo njegove familije. 

"Ubijen je moj pradeda iz Tuzle i bratanci moga oca... Bratanci su ubijeni zajedno sa svojim roditeljima. Dakle, pišući ovu knjigu nisam bio samo istoričar profesionalac, već sam imao ličnu potrebu da saznam šta su moj pradeda i braća poslednje videli u životu. Zanimalo me je da li su pružili otpor svojim krvnicima", istakao je Goldštajn. 

Za njega nema dileme da trauma vezana za stradanje u Jasenovcu traje već 74 godine. 

"Nadao sam se da ću pisati ovu knjigu na kraju te traume, ali nespremnost socijalističke Jugoslavije i država nastalih posle njenog raspada da se suoče sa strašnim zločinima u Jasenovcu, produžavaju tu traumu sve do danas. Važno je upoznati dubinu zla u Jasenovcu da bi se uopšte mogle razumeti okolnosti u kojima su činjeni ti zločini. Upravo tome služe priče o golobradim momcima u uniformama koji se takmiče ubijajući nedužne ljude bez ideološke konstrukcije ili o prijateljima koji nakon nekoliko dana postaju dželat i žrtva", rekao je Goldštajn. 

Kako kaže, popis žrtava Jasenovca zaustavio se na 83.000 stradalih. 

"Naravno, nakon obimnog istraživanja shvatio sam da na taj broj treba dodati 10 ili 20 odsto nestalih i nepopisanih žrtava. Verujem da je u Jasenovcu stradalo oko 120.000 ljudi i da bi se na nekoj stručnoj konferenciji sa tim složile i moje kolege istoričari u Beogradu", naveo je Goldštajn. 

Osim autora o ovoj specifičnoj monografiji i istorijskoj studiji govorili su istoričari Latinka Perović i Milan Koljanin. 

Perovićeva je naglasila da je Golštajnova knjiga zapravo štivo o paklu 20 veka. 

"Bilo mi je jako teško da nakon čitanja knjige 'Jasenovac' pročitam bilo šta. Goldštajn je napisao totalnu istoriju ozloglašenog logorskog sistema, jasenovačke tragedije i fenomena logorske prakse u 20. veku. Toj knjizi ništa ne nedostaje", rekla je Perovićeva i dodala da je Ivo Goldštajn radio na "Jasenovcu" skoro 20 godina. 

"Teško da je moguće zamisliti kraće vreme za nastajanje ovako važnog i temeljnog dela. Ovom knjigom autor je dao preciznu antropološku analizu jasenovačke tragedije. 'Jasenovac' ne bi bio totalna istorija bez međunarodne analize fašizma u Nemačkoj, Italiji i NDH, ali i okvira u kojem su isprepletani verski i nacionalni odnosi u Kraljevini Jugoslaviji pre Drugog svetskog rata", istakla je Perovićeva. 

Milan Koljanin, jedan od najznačajnijih poznavalaca Holokausta u Srbiji, rekao je da je tema Goldštajnove istorijske studije prisutna u javnosti od kraja Drugog svetskog rata na različite načine. 

"Knjiga profesora Goldštajna na utemeljen način odgovara izazovu da se tema logora Jasenovac obradi u skladu sa zahtevima istorijske nauke. Istovremeno, ova knjiga je i odgovor na izazove pseudo istoriografije koja logoru Jasenovac daje sasvim drugačije mesto u okviru Drugog svetskog rata u odnosu na onu koju je on zaista imao. Ova studija ima poziv na dalja istraživanja i rasprave, jer sigurno postoje pitanja koja nisu dobila odgovor. To je u samoj prirodi istorijske nauke", naglasio je Koljanin.

Dodao je da je pred čitaocima "Jasenovca" izuzetna galerija likova pri čemu su njihove kratke biografije čitljive. 

"Zahvaljući tome dobija se celovita slika o nekoliko grupa. Ne samo o ustašama egzekutorima, već i o samim zatvorenicima. Čitaoci će otkriti i načine preživljavanja u Jasenovcu. Organizovanje i soliradnost zatvorenika predstavljeni su na detaljan način", zaključio je Koljanin. 

Број коментара 8

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 08. април 2025.
10° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом