Preporuke revizora se sve više poštuju
Generalni državni revizor Radoslav Sretenović kaže za RTS da je za deset godina Državna revizorska institucija izdala više od 6.400 preporuka, kao i da nema pravila ko najčešće krši zakon. Istakao je da se procenat realizacije preporuka iz godine u godinu povećava.
Sretenović je, gostujući u Dnevniku RTS-a, naveo da je procenat realizacije preporuka Državne revizorske institucije iznosi 75 odsto.
"Naše preporuke su stopostotno prihvaćene kod subjekata revizije kod kojih smo vršili reviziju", ukazao je Sretenović.
Naglasio je da se preporuke odnose na poboljšanje sistema finansijskog uprvaljanja i na određene nepravilnosti koje su uvtrđene u pogledu inventiranjarashoda i izdataka.
"Iz izveštaja može da se sagleda da vrednost nepravilnosti iznosi preko šest hiljada i 200 milijardi i odnosi se na nepoštovanje ključnih zakona, krovnih zakona o budžetskom sistemu, zakon o računovodstvu, zakon o javnim nabavkama, zakon o javnim preduzećima, primena međunarodnih standarda", kaže Sretenović.
Na pitanje na koga se najčešće odnose preporuke, da li na privrednike ili političare, Sretenović odgovara da nema pravila ko krši zakon.
"Ne možemo da izvršimo reviziju u čijoj nadležnosti institucija je preko 12.000 subjekata. Dakle treba na sto godina da bismo izvršili reviziju svih subjekata, ali smo neke subjekte revizije ponovili, kao što to činimo i sada na lokalnom nivou", ističe Sretenović.
Pred sudovima je više od 1.000 predmeta koje je inicirala Državna revizorska institucija, a Sretenović naglašava da je u poslednje vreme primećena poboljšana efikasnost sudova.
"Bilo je i dosta zastarevanja naših zahteva za prekršajni postupak. Nije moje da ocenjujem rad sudova, ali u poslednje vreme vidimo poboljšanu efikasnost sudova", tvrdi Sretenović.
Ukazao je da su kazne niske, ali da nije na njemu da određuje visinu kazne.
"Naše je da utvrdimo nepravilnosti i podnesemo zahtev za pokretanje prekršajnog postupaka, krivičnu prijavu ili privredni prestup. Na sudu i sudijama je da određuju visinu kazne", smatra Sretenović.
Tvrdi da raspolažu podacima da u nekim slučajevima sud ceni opravdanost postupanja odgovornih lica, ali da "nisu kazne u punom iznosu onako kako su predviđene".
"Neke kazne su i 5.000, 10.000, 15.000. Praktično izjednačiće se sa kaznama za vezivanje pojasa", napomenuo je Sretenović.
Ističe da iako je Srbija dobila revizora poslednja u Evropi, danas predstavljamo lidera u regionu.
"Praktično počeli smo sa radom 2007. godine. Jedna je od najmlađih institucija u Evropi, ali mogu da kažem i moj je utisak da smo ipak lideri na Balkanu", zaključio je Sretenović.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар