"Nevažno da li je privatno ili državno, presudan kvalitet"

Privatno obrazovanje u medijima je uglavnom negativno prikazano, a dobri se primeri najčešće zaboravljaju, ocenili su učesnici skupa koji se bavio slikom privatnih obrazovnih sistema u medijima. Navodi se da je važnije kakav kvalitet obrazovanja nudi od toga da li je privatna ili državna ustanova.

Pomoćnik ministra prosvete Milovan Šuvakov kaže da se poslednjih godina ruše akademske barijere zato što je Srbija postala deo evropskog obrazovnog prostora, na kom se potencira mobilnost studenata i nastavnika u cilju unapređenja kvaliteta.

"To nas može podstaći da popravljamo rad naših obrazovnih institucija", rekao je Šuvakov, primetivši da se sve češće dešava da naši studenti odlaze da studiraju u drugim evropskim gradovima, gde, kako je naveo, za približno iste troškove života dobijaju, po njihovoj procesni, bolji kvalitet.

Na skupu u organizaciji Danas konferens centra, on je, međutim, istakao da je važan kvalitet nastave i znanja, a ne da li je vlasnik privatni ili državni sektor.

Primetivši da kad bismo imali razvijeniju privredu i tržište rada onda bi i kvalitet obrazovanja bio presudan i ne bi bilo važno odakle ko dolazi, da li iz državnog ili privatnog sistema, već koja znanja nosi.

Govoreći o tome kako se privatne obrazovne institucije tretiraju u medijima, Šuvakov je priznao da su evidentni negativni primeri, ali je primetio da su oni često izvučeni iz konteksta, te da ipak ima više primera dobre prakse, ali se na njih zaboravlja.

Rektor Univerziteta "Singidunum" Milovan Stanišić rekao je da uprkos nekim pozitivnim promenama u poslednje vreme, ima dosta problema u obrazovnom sistemu, među kojima on vidi i odsustvo istaknutih privrednika u Nacionalnom savetu za visoko obrazovanje, ali i u Komisiji za akreditaciju i proveru kvaliteta gde od 15 članova samo jedan dolazi sa privatnog fakulteta.

"Takođe među recezentima i evaluatorima nema predstavnika privrede i poslodavaca, a nastavni planovi i programi pripremaju se i akredituju bez onih koji će sutra zapošljavati mlade stručnjake i koristiti njihova znanja i veštine", ocenio je Stanišić.

Primetna je i kriza nastavnog osoblja, odnosno, kako je rekao, suočeni smo sa time da najbolji odlaze iz zemlje i rade neke unosnije poslove.

Stanišić smatra i da bi ciklus akreditovanja trebalo produžiti na sedam godina, dok profesorka Ana Trbović sa FEFA ukazuje na poštovanje pravila i etiku.

Kako je primetila, neki fakulteti imaju akreditaciju, ali ne ispunjavaju uslove, a s druge strane plagiranje diplomskih i doktorskih radova je učestalo.

"Treba se boriti pritiv toga jer to je pritivzakonito, i studenti bi sami trebalo da se zalažu i bore za poštovanje pravila kada je u pitanju dobijanje diplome i tako daju svoj doprinos unapređenju obrazovanja", smatra Trbović.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 08. април 2025.
10° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом