"Nova zora" vraća izgubljeno pamćenje

Kada je obnovljen sledbenik čuvenog mostarskog časopisa za književnost i kulturu "Nova zora", Momo Kapor je rekao: “Zora je došla da nam vrati izgubljeno pamćenje, tihi smisao za lepotu, a pre svega da nam povrati čednost čitanja i izleči nas od blaziranosti zatrpane čudima Gutenbergove galaksije.” Ovih dana izašao je 80. broj Nove zore, o čijem, pre svega nacionalnom značaju, govori glavni i odgovorni urednik, profesor lingvistike Miloš Kovačević.

Književni časopis Zora u Mostaru su krajem 19. veka pokrenuli Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Atanasije Šola i Jovan Dučić.

Tadašnje austrougarske vlasti u BiH dozvoljavale su da se časopis bavi samo književnošću. Godine 1901. prestao je sa radom zbog austougarske politike kojoj nije odgovaralo postojanje srpskog književnog časopisa koji obuhvata čitav srpski jezički prostor.

Zahvaljujući društvu Prosvjeta iz Bileće i Gacka i književniku Radoslavu Bratiću, posle 103 godine obnovljeno je izlaženje časopisa pod imenom Nova zora.

Radoslav Bratić bio je glavni i odgovorni urednik časopisa. O radu Nove zore govorio nam je sadašnji glavni urednik prof. dr Miloš Kovačević.

"2004. godine izašao je prvi broj i sada promovišemo 80. broj Nove zore. To je gotovo 20 godina izlaženja, a to nije hercegovački časopis, niti je srbijanski časopis, to je opštesrpski časopis jer on okuplja čitav srpski prostor. Gotovo da nema nijednog poslenika srpske kulturne scene i to na različitim nivoima, zato što je časopis za kulturu", kaže prof. dr Kovačević.

Za Novu zoru zainteresovali su se i naši ljudi u dijaspori.

"Na početku je on bio toliko značajan da je imao veliki broj pretplatnika ili prenumeranata iz inostranstva, od Amerike do Australije. Najveći broj bio je iz Nemačke, nažalost, kako vreme prolazi pretplatnika je sve manji, ali broj učesnika je sve veći iz same dijaspore, tako da imamo u ovih 80 brojeva gotovo 5 hiljada tekstova od više od 3000 autora", kaže prof. Kovačević.

Profesor nam je govorio i o strukturi časopisa i istakao da Nova zora ima značaj za čitav srpski narod.

"Za dijasporu je najvažnije da ima rubriku o jeziku, jer jezik je, zajedno sa pismom, osnovna srpska identitetska karakteristika i kad pogledate poslednje brojeve, viditećete da smo tu objavili granice srpskoga jezika", ističe prof. Kovačević.

U ovom broju Nove zore obeležene su godišnjice rođenja ili smrti Rajka Petrova Noga, Sime Pandurovića, Rastka Petrovića, Tanasija Mladenovića, Luke Vukalovića i Slobodana Selenića.

Vladan Bajčeta najavio je objavljivanje dela Slobodana Selenića u 15 tomova i naglasio da je ovaj pisac jedno vreme bio nepravedno zapostavljen.

Na promociji 80. broja, pored profesora Miloša Kovačevića govorili su i Mihajlo Šćepanović, Zoran Avramović i Aleksandar Čotrić.

Pohvala za pomoć i dobrotvorstvo za izlaženje Nove zore uručena je prof. dr Milovanu Pecelju, a svoje stihove čitali su pesnici Mirjana Kovačević, Stevan Buković i Vladan Rakić.

Odlomke iz svojih proznih dela čitali su Đorđe Sibinović i Ksenija Milovanović.

Promociju je svojim nastupom obogatio Milutin Obradović na gitari.