Život i knjige za film

Malo ko pamti najveći brodolom u srcu Beograda, na samom ušću Save u Dunav. Malo ljudi zapravo zna šta je "američki san" i da li uopšte postoji. Dobrila Gajić Glišić, čiji život krije filmsku priču, svoje dve najnovije knjige posvetila je ovim temama. Sa njom je razgovarala Marija Cvijić.

Svedok jedne epohe, nekada šef kabineta ministra odbrane, elektroinžinjer po obrazovanju, novinar, pisac, slikar, za sebe kaže da je ustvari...

"Seljanka iz Kovačevca...samo toliko. Biti seljanka znači moći da uradiš sve", kaže Dobrila Gajić Glišić.

Od 1999. godine živi u Čikagu, iza nje je oko četrdeset napisanih knjiga i više od tri hiljade naslikanih slika. U Beograd donosi dva nova naslova. Slučajnim poznanstvima dve žene zabeležene su dve priče o dva američka sna i dve sudbine srpskih porodica.

"Nikada ne mislim da je bilo šta slučajno, jer sve što nam se događa u životu događa nam se sa razlogom", tvrdi autorka knjiga.

Knjiga Titanik na Dunavu napisana je zahvaljujući Lili Klaić, ćerki poginulog putnika broda. Svedočanstvo najstrašnijeg brodoloma na ušću Save u Dunav, davne 1952. godine kada je život izgubilo više od sto ljudi.

"Ona je stalno govorila, moj tata je poginuo a to nema nigde obeležje, njegovo ime se nigde ne spominje i ja sam pitala kako da pomognem, jer ne znam nikog ko pravi te spomenike,  ali hajde da počnemo od nečeg malog, hajde da napišemo knjigu i da kroz to prepričamo njen život...i da kažemo da se jedna od najvećih tragedija dogodila ipak zbog ljudske nemarnosti", priseća se Dobrila.

Želeći da hladan Čikago zameni toplim kalifornijskim suncem, agent za nekretnine postaje junak Dobriline druge knjige. Jedan susret bio je dovoljan.

"Ja sam shvatila da ona u sebi nosi ogromnu tugu, strašnu tugu, i ona i njen sin i to se osećalo i onda sam pomislila da ja njoj trebam, a ne ona meni", o prvom susretu sa glavnim akterom knjige kaže Dobrila.  

Priča o rušenju američkog sna opisuje sav sjaj i bedu Amerike. Priča o uspehu i padu mladog para sa beogradskog asfalta.

"Opisujem sada kada sam došla da pišem kako sam zatekla Lanu. Kažem da je to dolina očajnika, ljudi koji su izgubili sve i koji pokušavaju da se podignu", o knjizi kaže Dobrila Gajić Glišić.

Pisanjem knjiga kaže, hrani dušu, od slikarstva živi ali i čuva istoriju. Najponosnija je na izložbu u Čikagu.

"To je bila jedna od najvećih izložbi koja je zabeležena u Siti holu (City Hall) u Čikagu, imala je 160 slika i to su sve bili motivi iz srpske istorije. Kosovka devojka, kao zid ovaj velika bila je na sred Siti hola ", ponosno ističe Dobrila. 

Nepresušni izvor inspiracije i pokretačka snaga za Dobrilu je ljubav. Učiniti svaki dan bar tri dobre stvari, bilo kakve i za bilo koga mudrost je življenja.

"Jer samo davanjem, mi imamo samo ono što dajemo i ja gledam da sve što imam uvek podelim sa drugima", rekla nam je Dobrila.  

"Ne pišem i ne slikam zbog novca već iz zadovoljstva", kaže Dobrila, a zadovoljstvo je naše da uživamo u knjigama i slikama žene čije životno iskustvo krije filmske priče.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 09. јул 2024.
25° C

Коментари

Dobar tekst, ali..
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Zelja za lepotom
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Bravo
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Miss
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Treba li zabraniti lepotu?
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару