Читај ми!

Muzej zvuka – Dela Kristobala de Moralesa

Pratićete snimak nastupa ansambla Voks luminis zabeležen 2. septembra 2024. godine na Festivalu rane muzike u Utrehtu.

Nijedan španski kompozitor 16. veka nije bio toliko slavljen kao Morales, a pored velikog broja njegovih kompozicija sačuvanih širom Evrope, ostalo je i svedočanstvo Huana Bermuda koji ga je 1555. godine nazvao «svetlošću španske muzike». Dela Moralesa, uz ostvarenja Tomasa Luisa da Viktorije, predstavljaju vrhunac španske renesansne muzike, u kojima je uspešno spojen tada dominantan italo-flamanski stil sa mističnom ekspresivnošću, duboko ukorenjenom u španskom katolicizmu.

Iako je početak i kraj života proveo u Španiji, Moralesov formativni period se vezuje za Rim. Kao jedan od najcenjenijih pevača i kompozitora svog doba, Morales je 1535. godine postao član kapele pape Pavla III, i to istog dana kada je rimski pontif od Mikelanđela poručio čuveni Strašni Sud. U papskoj službi je Morales ostao narednih deset godina, a po povratku u Španiju, dobijao je različita nameštenja, od kojih je poslednje bilo mesto kapelmajstora u Katedrali u Malagi. Umro je 1553. godine.

Na koncertu održanom na prošlogodišnjem Festivalu rane muzike u Utrehtu, na programu ansambla Voks luminis našle su se misa Pro Defunctis, odnosno Rekvijem, kao i Officium Defunctorum, to jest Služba za mrtve ovog autora. Pomenutim delima Morales je postavio visok umetnički standard u žanru pogrebne muzike, a o ugledu koji su uživale ove kompozicije svedoče rukopisi pronađeni širom Evrope kao i u bivšim španskim kolonijama u Americi.

Na početku emisije slušaćete Službu za mrtve, nastalu u Moralesovoj ranoj stvaralačkoj fazi i dovršenu 1528. godine. Stilski, delo je blisko radovima drugih španskih autora tog doba, a karakteriše ga jednostavan kontrapunkt koji dozvoljava koralnim melodijama da se jasnije čuju.

U drugom delu ovog koncerta izvedena je misa Pro Defunctis, odnosno Misa za mrtve - Rekvijem ovog španskog renesansnog majstora. Za razliku od Službe za mrtve, u ovom delu se pored elemenata španske tradicije, lako prepoznaje i uticaj rimske škole, u izboru napeva i njihovom tretmanu. Rekvijem je stekao veliku popularnost i bio je izveden, između ostaloga i u Meksiko Sitiju 1559. godine, tokom službe povodom smrti cara Karla V. Iako kontrapunktski mnogo bogatiji nego Služba za mrtve, Rekvijem zadržava uzvišenost, jednstavnost i mističnost karakterističnu za špansku muziku tog doba, kao i za liturgijsku funkciju koju je ova muzika trebalo da ima.

 

Urednica emisije: Ivana Neimarević

 

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом