четвртак, 09.05.2024, 21:30 -> 12:25
štampajMuzika viva – 32. Međunarodna tribina kompozitora u Beogradu
Pratićete dela izvedena 3. oktobra u Velikoj sali Studentskog kulturnog centra kada je nastupio Ansambl za novu muziku Gradilište. Na programu su bila dela Jane Andreevske, Svetlane Savić, Ane Gnjatović, Nataše Bogojević, Dimitrija Papageorgiua i Kristine Atinodoru.
Nakon svečane dodele nagrade „Stevan Mokranjac” koju je, da podsetimo, prošle godine dobila Tatjana Milošević-Mijanović za delo Tri pesme o nama, festival je započeo kompozicijom Ako umram, odnosno Ako umrem makedonske autorke Jane Andreevske. Ova umetnica rođena 1967. godine, studije je završila u Skoplju, a potom se usavršavala u Holandiji, Poljskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Danas predaje kompoziciju, polifono komponovanje, muzičke oblike i analizu na Fakultetu za muzičku umetnost u Skoplju. Kompozicija Ako umrem nastala je kao porudžbina festivala Ohridsko leto 2021. godine, a posvećena je sopranu Mileni Arsovskoj. Prema rečima autorke, delo je zasnovano na „makedonskoj narodnoj poeziji iz zbirke braće Miladinov, a bavi se sveprisutnom temom neizbežne smrti i transformacijom materije i duha u novi život”.
Svečano otvaranje prošlogodišnje Međunarodne tribine kompozitora u Beogradu nastavljeno je Tužbalicama za klavirski trio i elektroniku Svetlane Savić. Ovo delo je izuzetno lično i nastalo je kao reakcija na gubitak voljenih osoba. Kako navodi autorka, Tužbalice su nastajale tokom nekoliko godina, jedna po jedna. „Svake godine sam gubila nekog važnog i bliskog i bilo mi je teško da komponujem. Zato sam se u ovoj kompoziciji oslonila na uzorke i citate koji su „pričali moju priču”, navodi u objašnjenju kompozicije Svetlana Savić.
Kompozicija Forest Migrations Ane Gnjatović, koja danas radi kao predavač na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici i na interdisciplinarnom programu doktorskih studija Višemedijske umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, nastala je uz podršku fondacije za kulturna davanja nemačke savezne države Severna Rajna – Vestfalija. Kao i u drugim recentnim delima ove autorke, u ostvarenju koje ćete sada čuti ona ispituje mogućnosti proširenja instrumentalnog izvođenja kroz upotrebu elektronike, govora, pokreta i videa. Delo je inspirisano fenomenom „migracije šuma”, odnosno pomeranjem šumskih predela ka višim nadmorskim visinama i ka severu. Kako navodi Ana Gnjatović „pokreti su toliko spori da je potrebna cela jedna generacija da bi postali primetni. Gradila sam svet zvuka koji je krupan i tih i koji sporo diše. To je šuma puna zvukova šuštanja, krckanja, uzdaha, prigušenih glasova i udaljenih priča onih koji su odavno otišli – naviše i ka severu. Ili je u pitanju kratka kompozicija o brzom uništavanju”, navodi u objašnjenju kompozicije autorka Ana Gnjatović.
Svečani koncert kojim je otvorena prošlogodišnja Međunarodna tribina kompozitora u Beogradu nastavljen je ostverenjem pod nazivom Efemerno sirotište Nataše Bogojević. Kompozicija je nastala kao porudžbina američke organizacije za novu muziku i festivala posvećenog nemom filmu. Stoga je i ova partitura tesno povezana sa istoimenim filmom Lize Bersi u kojem je prikazana „grupa pocepanih, otrcanih lutkica od papira koje maštaju o alternativnoj stvarnosti, krišom istražujući skrivene živote svojih strogih, a tajnovitih vaspitača”, kako to opisuje autorka. Muzički tok je zato ispunjen čestim i brzim promenama karaktera i muzičkog materijala, koji čine kako originalne melodije, tako i fragmenti preuzeti iz već postojećih i poznatih kompozicija.
U emisiji ćete čuti i kompoziciju U najmanjoj meri grčkog autora Dimitrija Papageorgiua. U svom stvaralaštvu, Papageorgiu se bavi konceptima sećanja, vremena i ponavljanja. Njega pre svega fascinira način na koji percipiramo prošlost – ne kao vernu i nostalgičnu rekonstrukciju, već kao nešto što se stvara, stalno usavršava i reformuliše.
Do kraja koncerta izvedeno je i ostvarenje grčko-kiparske kompozitorke Kristine Atinodoru pod nazivom EROT[ONDE]AS. Ova kratka kompozicija inspirisana je jednom od najdražih uspomena kompozitorke, posetom Galerijusove Rotonde u Solunu tokom koje je videla jato lastavica koje su letele u krug iznad ovog spomenika. U nazivu dela nalaze se i ključni termini potrebni za razumevanje muzičkog koncepta dela – kompozicija se odvija „u talasima” različite brzine na šta upućuje francuska reč „ond”, a sama autorka u njemu pokušava da odgovori na poetičko pitanje šta je „eros” koji nas drži u stanju neprekidne budnosti.
Kristina Atinodoru završila je kompoziciju i dirigovanje na Gildhol školi za muziku i dramu u Londonu. Doktorske studije kompozicije završila je na Londonskom univerzitetu, a usavršavala se na Univerzitetu Severnog Teksasa, Visokom nacionalnom konzervatorijumu za muziku i ples u Lionu, Međunarodnoj akademiji Ansambla Modern u Frankfurtu i na IRKAM-u.
Urednica emisije: Ivana Neimarević
Коментари