Nova diskografija

Album violiniste Bojana Čičića i čembaliste Stivena Divajna, sa delima Georga Fridriha Hendla, koji je u februaru objavila izdavačka kuća Delfijan.

Hrvatski violinista Bojan Čičić jedan je od najistaknutijih umetnika u svetu rane muzike, kao solista i kao vođa ansambala. Pored toga što je rukovodilac ansambla Akademija za staru muziku, predvodi i ansamble kao što su Danidin Konsort, Slovenačka filharmonija te Holandsko udruženje Bah. Kao solista nastupa sa ansamblima Akademija za staru muziku, Orkestrom 18. veka, baroknim orkestrom iz Sevilje i drugim. Osnivač je Ilirija konsorta, sa kojim aktivno istražuje i izvodi manje poznatu muziku iz 17. i 18. veka. Njihov debitantski album sa delima Đovanija Stefana Karbonelija proglašen je za izdanje godine po izboru prestižnog sajta Presto mjuzik za 2017. godinu. Čičićev album sa Bahovim Sonatama i partitama nominovan je prošle godine za najbolje izdanje u izboru časopisa Gramofon i Bi-Bi-Sijevog muzičkog časopisa.

Na najnovijem albumu, violinista Bojan Čičić i čembalista Stiven Divajn okrenuli se manje popularnim violinskim sonatama Georga Fridriha Hendla. Naime, ovaj barokni kompozitor u svetu instrumentalne muzike ostao je upamćen kao virtuoz na klavijaturnim instrumentima, premda je u mladosti svirao i violinu. Iz perioda koji je proveo u Italiji ostale su sačuvane samo njegove sonate a činkve, koje su bile napisane u formi kamernog koncerta za violinu. Iako je imao bliske veze sa tada vodećim italijanskim violinistima u Rimu – Arkanđelom Korelijem i Pjetrom Kastručijem, Hendl u Italiji nije napisao nijednu violinsku sonatu. Prvo delo iz ovog žanra napisao je 1710. godine u Hanoveru, za tadašnjeg koncertmajstoru na tamošnjem dvoru, Žan-Batista Farinela.

Hendlova dela za violinu i čembalo, kako ističe muzikolog Donald Barouz, „ne privlače pažnju zbog svoje virtuoznosti... to je pre svega dinamična i prijatna kamerna muzika, u kojoj violinista vodi muzički razgovor sa čembalistom”.

Autorka Jelena Damjanović

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом